VELIČKA REPUBLIKA I FRANCUSKI KONZULI U SKADRU

 Piše:Marko Jokić

     “Neprekidno izloženi turskom nasilju,nemajući drugog izlaza,šestorica veličkih prvaka, predvođeni popom Dmitrom Popovićem pošli su krajem 1850.godine u Skadar da zatraže pomoć Francuske,koja je imala veliki uticaj kod velikih sila.Prvo su posjetili ruskog konzula,koji je obećao intervenciju  u dobijanju francuske zaštite”.Ovo je izvod iz knjige dr Marka Kneževića-Velika i Novšiće,koji zapisuje tekst o značajnom događanju iz prošlosti Velike.Autor će,dalje naglasiti,kako je delegacija Veličana pri povratku u Veliku imala veliko slavlje[1].Mora se priznati,da tekst djeluje nadahnuto,a posebno imajući u vidu tako značajan događaj za jedno siromašno selo na krajnjem sjeveroistoku današnje Crne Gore.Ovako važan događaj se istina ne potkrepljuje nekim dokumentom,već se autor poziva na djelo drugog Veličanina,koji takođe ne koristi  niti saopštava pisane izvore koje je koristio.

Continue reading

JEDAN STARI KRATKI ZAPIS O PLAVU I GUSINJU

Autor:Marko Jokić

 

     Tragajući za starim zapisima o selu Velika,naišao sam na veliki broj dokumenata o plavsko-gusinjskoj dolini.Zapise su tokom XVII vijeka ostavili Evlija Čelebija,Marin Bolica,ali i nekoliko katolčkih sveštenika.Interesamtno je,da ovi autori nijesu obišli Veliku,iako su opisali neka od susjednih sela[1].

Posebno je veliki broj zapisa o ovom kraju iz XIX,ali i nešto manje XVIII vijeka.

Stari karavanski putevi koji su ovaj kraj spajali južno sa Skadrom i Lješom,niz dolinu Lima sa Beranama (i dalje),a iz Plava nekoliko tih puteva je vodilo prema Metohiji su osobito bili interesantni davnim istraživačima ovih i širih prostora.Te puteve su pohodili Englezi,Kanađani,Amerikanci,Francuzi,Italijani,Austrijanci,Njemci,Poljaci,Česi,Rusi,Turci i istraživači drugih destinacija.

Ovoga puta,ukratko o dijelu putopisa engleskog putopisca Edmunda Spensera.Prva njegova obimna knjiga je nastala po zapisima koji su nastali na njegovom putovanju kroz Njemačku,Poljsku,Mađarsku i Švajcarsku od 1834 do 1836.godine[2].Autor je objavio i drugu knjigu putopisa,putujući od Beča niz Dunav do Carigrada i dalje do Kavkaza (Knjiga je objavljena u Londonu 1838.g).Za nas je značajno njegovo putovanje po Balkanu od 1847-1850.godine.Knjiga nosi naslov TRAVELS IN EUROPEN TURKEY,IN 1850(Putovanje po evropskoj Turskoj).Na ovoj turneji,pješice i na konju proputovao je Bosnu,Srbiju,Bugarsku,Makedoniju,Albaniju i Epir.Ulaskom u Srbiju,njegovo putovanje je od Novog Pazara vodilo na Rožaje. Interesantno je da putovanje od Rožaja za Plav nije posebno opisano u knjizi,te je ostalo nejasno koji od tadašnjih karavanskih puteva je koristio putopisac na ovom dijelu svog putovanja[3].

Continue reading

PETROVDAN KOD VELIČKIH ŠALJANA

Piše:Marko Jokić  

Narodna kazivanja o raznim vjerovanjima i običajima su oduvijek bila značajni izvor za proučavanje kulturnog nasleđa jednog naroda.Svjedočenja savremenika o raznim vjerskim običajima i njihovom obilježavanju,zajedno sa pisanom građom doprinose rasvjetljavanju mnogih nepoznanica oko  porijekla i običaja određenih etničkih zajednica,ali i o njihovom trajanju.Posebno je značajno ispratiti običaje i u prostorima odakle su se odvijale migracije stanovništva u novonaseljene krajeve.Pomjeranjem stanovništva,određena etničke cjeline su sa sobom nosile običaje,navike,određene jezičke termine,toponime i drugo.Naseljavanjem na nova područja novodoseljenici su dugo istrajavali u čuvanju svojih običaja,a posebno ako je na novonaseljenom prostoru zatečen mali broj starosjedioca.Takav je,zapravo,bio i slučaj u selu Velika ispod Čakora,kada su početkom XVIII vijeka taj prostor počeli naseljavati Šaljani iz sjeverne Albanije.

Continue reading

SLAVA-VJERSKI PRAZNIK KOD ŠALJANA

    Piše.Marko Jokić   Uvod  

     Pišući o porijeklu Kuča vojvoda Marko Miljanov je zabilježio neka od predanja nudeći dio odgovora na ovo pitanje,ali kao mudar čovjek ostavi istraživačima da ipak  „treba o tome viđeti šta pišu Grci i Rimljani“.Upravo,slijedeći njegova razmišljanja, želio sam saznati šta pišu „Grci i Rimljani“(ali početkom XX vijeka i domaći autori na prostoru Jugoslavije) o slavi kao porodičnom prazniku,sa osvrtom na njeno porijeklo i ritual koji je pratio.Viđenje Grka i Rimljana će biti interpretirano kroz radove balkanskih istoričara,etnologa,antropogeografa i drugih istraživača.

Continue reading

OBIČAJI VELIČKIH ŠALJANA

                         Piše:Marko Jokić

 U Kemridžkom rječniku je zapisano da je kultura način života,posebno opšti običaji i vjerovanja određene grupe ljudi.Upravo,nekoliko budućih tekstova na ovom portalu će biti sadržajno usmjereni na podsjećanje mojih savremenika u Velici i šire na običaje koji su doskora bili prisutni kod veličkih Šaljana.Komparacija tih običaja sa običajima u našoj staroj postojbini će za mnoge biti iznenađenje,zbog skoro potpune podudarnosti.Znajući da pisani tragovi o našim tradicionalnim običajima su stari oko 500 godina,dovoljno govori o upornosti naših predaka da narativom i praktikovanjem prenose i sačuvaju običaje kao kulturno blago i znak prepoznavanja ove etničke cjeline u Velici.Dugo su i naši rođaci,koji su bili naseljenici u Metohiji,čuvali s ponosom stare običaje  svojih predaka.Ukazujući na značaj običaja za očuvanje identiteta jedne društvene zajednice,ruski publicista i istoričar Г.Фриллей[1] је u svojoj obimnoj studiji o Crnoj Gori 1876.godine zapisao:“Život bez običaja se ne može zamisliti,pa prema tome,ne postoji narod bez običaja“

Continue reading

Traganje za prošlošću

  O NASTANKU IMENA PROKLETIJE   Piše:Marko Jokić  

Tragajući za dokumentima iz prošlosti Velike,naišao  sam  na niz interesantih dokumenata o njenom užem i širem okruženju.Impozantan je broj stranih istraživača koji su ostavljali pisane tragove o ovom kraju.Na spisku istraživača od prije 185 godina se pojavljuju  imena francuskih,njemačkih,austrijskih,engleskih,italijanskih profesora univerziteta koji su u ove krajeve stizali kao poznati geolozi,geografi,etnolozi i načnici drugih naučnih profila i interesovanja.

Continue reading

IZ NAŠE PROŠLOSTI

 

PROPUTOVANJE BRAČNOG PARA GORDON KROZ VELIKU 1915.godine

  Piše:Marko Jokić  

Veliki je broj putopisaca i drugih namjernika koji su proputovali kroz Veliku,prelazeći čakorski prevoj i pri tom ostavljajući zapise koji će svjedočiti o njihovim doživljajima,ali koji će ostaviti i svjedočanstva o selu Velika i stanovništvu ovog podčakorskog naselja.Na ovom portalu posjetioci imaju priliku(možda po prvi put) da pročitaju kratki opis bračnog para Gordon[1],koji su na putu iz Podgorice,preko Lijeve Rijeke,Mateševa,Trešnjevika i Andrijevice nastavili svoj put prema Peći preko Velike i Čakora. U knjizi THE LUCK OF THIRTEEN [2]ovaj bračni par početkom novembra 1915.godine opisuje svoje doživljaje na ovom dijelu puta.Dvoje engleskih humanitaraca su bili članovi engleske kraljevske bolnice,kao dobrovoljci koji su pošli da pomognu vojnicima i civilima na putu povlačenja srpske vojske preko Čakora prema Albaniji 1915.godine.Njihovo putešestvije uz Veliku,pa dalje prema Peći je išlo u susret tim stradalnicima.Načelnik te dobrovoljačko-volonterske medicinske misije je bio dr Berry James.Misija je bila formirana od ljekara,medicinskih sestara i raznih volontera.Beri Džems (Berry James)[3] je takođe ostavio pisani trag o svojoj ulozi tokom odstupanja srpske vojske 1915.godine.Iz njegove knjige se zapaža da je pratio odstupanje srpske vojske trasom Novi Pazar,Sjenica,Rožaje,Berane,Andrijevica i dalje preko Trešnjevika za Podgoricu (nije prolazio preko Čakora,kako zapisuju neki hroničari gornjeg Polimlja).

Continue reading

KOMITI IZ VASOJEVIĆA – POPIS OKUPACIONIH VLASTI IZ MARTA 1921

ii   Drugi pišu Glascg (04/12/2021) Priredio: Vladimir Jovanović (Antena M)  

Prije tačno 100 godina, okupacione vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Crnoj Gori su sačinile popis crnogorskih ustanika u bivšim srezovima Andrijevica i Kralje – boraca Za Pravo, Čast, Slobodu i Nezavisnost. Nazivaju ih „odmetnicima” i pozivaju na predaju.

Continue reading

KAKO JE NASTAO TOPONIM MURINA

Piše:Marko Jokić  

Naziv naselja Murina nastao je najvjerovatnije početkom XVIII vijeka.U dostupnim dokumentima prije ovog perioda ime naselja se ne pominje.Ime Murina ne nalazimo u Banjskim i Dečanskim hrisovuljama,niti se pominje u drugim dostupnim dokumentima prije početka XVIII vijeka.U popisu stanovništva u Skadarskom sandžakatu od 1485.godine nema pomena ovog naselja,niti je ovaj topomin zapisan u putopisu Evlije Čelebije ili Maria Bolice,koji su dolinom Lima proputovali početkom XVII vijeka.Neutemeljenaja (ili bolje reći potpuno netačna) su tvrđenja nekih veličkih hroničara da Mario (Marin ili Marijan) Bolica u svojim zapisima pominje selo Velika niti broj stanovnika ovog naselja.

Continue reading

STANJE NA GRANICI VELIKE OD 1890-1912.GODINE

    Piše:Marko Jokić  

     Velički učitelj Špiro Srzentić u Glasu Crnogorca 1892.godine[1] izvještava o problemu oko ispaše stoke veličkih stočara na području Čakora.U dopisu Srzentić konstatuje da se stoka može kretati na ispaši samo do granice koju je utvrdila crnogorsko-otomanska komisija.Zbog problema ispaše i otimanja stoke je upravo 1892.godine izašla i komisija vlade Crne Gore da zajedno sa carsko-otomanskom komisijom utiče na uspostavljanje mira na granici.Prema pisanju Srzentića “s naše strane,vladanju naših vojnika pograničnih ne bi imao ni najmanju stvar primijetiti,a što se tiče s Turske strane to je sasvim različito”.U tekstu se posebno potencira “rđavo ponašanje” vojnika turskih podanika.Pri tom konstatuje da takvim ponašanjem turskih podanika iz Rugove se “mogu rđave posledice navući”.Istina,s jedne i druge strane su prema raznim pisanim tragovima vršeni upadi preko granice s ciljem otimanja stoke.Uobičajeno je bilo da su jedna ili druga strana energično odbijale da priznaju učešće u takvim ekscesima.Nekada su jedni i drugi upućivali zvanične žalbe o upadima i pljački stoke,ali bi se kasnije ukradena stoka ipak ”nekako” pronašla na njihovoj teritoriji.Iz pisanih svjedočenja se da zapaziti  da je nakon žestokih reakcija sa Cetinja prema Veličanima ili Porte prema svojim podanicima stoka stizala do vlasnika na nepoznat način.Turski podanici-Rugovci su svakako imali razloge da izmišljaju upade Veličana sa stokom na prostor Bjeluhe,kao bi držali nategnutu situaciju oko razgraničenja,jer je Bjeluha sa okolinom ostala u Turskoj teritoriji,odnosno kao ljetnja ispaša rugovskih stočara.

Continue reading