OBIČAJI VELIČKIH ŠALJANA

                         Piše:Marko Jokić

 U Kemridžkom rječniku je zapisano da je kultura način života,posebno opšti običaji i vjerovanja određene grupe ljudi.Upravo,nekoliko budućih tekstova na ovom portalu će biti sadržajno usmjereni na podsjećanje mojih savremenika u Velici i šire na običaje koji su doskora bili prisutni kod veličkih Šaljana.Komparacija tih običaja sa običajima u našoj staroj postojbini će za mnoge biti iznenađenje,zbog skoro potpune podudarnosti.Znajući da pisani tragovi o našim tradicionalnim običajima su stari oko 500 godina,dovoljno govori o upornosti naših predaka da narativom i praktikovanjem prenose i sačuvaju običaje kao kulturno blago i znak prepoznavanja ove etničke cjeline u Velici.Dugo su i naši rođaci,koji su bili naseljenici u Metohiji,čuvali s ponosom stare običaje  svojih predaka.Ukazujući na značaj običaja za očuvanje identiteta jedne društvene zajednice,ruski publicista i istoričar Г.Фриллей[1] је u svojoj obimnoj studiji o Crnoj Gori 1876.godine zapisao:“Život bez običaja se ne može zamisliti,pa prema tome,ne postoji narod bez običaja“

Continue reading

KOMITI IZ VASOJEVIĆA – POPIS OKUPACIONIH VLASTI IZ MARTA 1921

ii   Drugi pišu Glascg (04/12/2021) Priredio: Vladimir Jovanović (Antena M)  

Prije tačno 100 godina, okupacione vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Crnoj Gori su sačinile popis crnogorskih ustanika u bivšim srezovima Andrijevica i Kralje – boraca Za Pravo, Čast, Slobodu i Nezavisnost. Nazivaju ih „odmetnicima” i pozivaju na predaju.

Continue reading

ODSTUPANJE  SRPSKE VOJSKE PREKO ČAKORA(DRUGI DIO)

    PRIPREME ZA NASTAVAK ODSTUPANJA PREMA CRNOJ GORI      Piše:Marko Jokić

Utvrđivanje pravca odstupanja od Peći,dalje kroz Crnu Goru je donijela srpska Vrhovna komanda 23.novembra 1915.godine,kada je uputila obavještenje O.Br.54512 Prvoj,Drugoj,Trećoj armiji i Odbrani Beograda,kojom se naređuje:

„Da se evakuacija kolonskih vozova (od Peći-prim.M.J) produži na Crnu Goru,pošto je sa njome o tome pitanju postignut sporazum.

Povlačenje izvršiti ovako:

     1.Prva armija i Odbrana Beograda pravcem Peć-Rožaj-Berane-Andrijevica;

     2.Druga armija pravcem Peć-Plav-Andrijevica (uz Rugovu,do dna Bjeluhe prema Rupicama i Dijelu i dalje prema Plavu.Tada se II i III armija srpske vojske nalaze dijelom u Peći,a dijeom su pokretu prema ovoj varoši-prim.M.J);

     3)Treća armija pravcem:Peć-Rugova-Andrijevica (preko Čakora i Velike-prim.M.J);

     4) Itd....

     Neka komandanti rekognosciranjem (izviđanjem,premjerom,osmatranjem-prim.M.J) utvrde mogućnost prevoženja  vozova (misle na automobile,konjske i volujske zaprege i dvokolice-prim.M.J) na naređenim pravcima i neka preduzmu sve potrebne mjere.

Ako povlačenje cijelih vozova bude nemoguće,tada za svaki način koristiti dvokolice.U krajnjem slučaju preformirati voznu komoru u tovarnu,a sve vozove skloniti,zakopati ili uništiti“(Izvor:Veliki rat,knj.13,str.40-41).

Continue reading

ODSTUPANJE SRPSKE VOJSKE PREKO ČAKORA (PRVI DIO)

   

BJEŽANIJA  IZ SRBIJE PREMA KOSOVU I METOHIJI

  Piše:Marko Jokić

Prošlo je više od stotinu godina od stradanja srpske vojske,poznatoj u istoriografiji kao  Albanska golgota.Namjera ovog autora je da podijeli sopstvena saznanja o ovoj golgoti sa čitaocima ovoga portala.Obzirom da jedan broj gornjepolimskih „istraživača“ iznosti niz proizvoljnosti o ovom događaju,ne navodeći izvore (ili,ako ih i pomenu,obavezno izostaju detaljni:podaci o izvoru,sa npr.stranicom knjige,godinom kada je štampana novina,itd.,što ostavlja sumnju na postojanje takvoga izvora).Da bi se objektivno predstavilo ovo odstupanje,potrebno je sagledati ovaj događaj korišćenjem dokumenata i istorijskih izvora,umjesto naknadnih „sjećanja“,novinskih članaka nastalih po izjavama savremenika,a koje su nezabilježene u bilo kojem dokumentu,već su navodno uzete od „pamtiša“,kako ih uobičajeno nazivaju oni koji hoće da „proguraju“ neutemeljne  tvrdnje i iznesu svoje stavove o ovom pitanju (dosta srpskih istraživača,memoarista,istoričara će umjesto izraza odstupanje koristiti riječ bježanija).Nažalost,neki od njih idu korak dalje,pa zloupotrblajvaju poznatog veličkog pamtišu Milutina Vukovića,poznatog po nadimku Baka,stavljajući mu „u usta“ izjave koji ne pamte ni njegovi najbliži (Autor ovoga teksta je Bakin unuk,od njegove ćerke Savke).Ovim tekstom činim pokušaj da čitaocima dokumentovano ukažem na golgotu vojske i stanovništva Srbije,koji su napuštali domovinu u vrijeme velikih hladnoća,po snijegu i poledici,goli,bosi i gladni,sa sitnom djecom putujući u neizvjesnost,za koju nijesu znali ni koliko će trajati.

Moja istraživanja su zasnovana na podacima iz nekoliko dokumenata (do kojih sam ovih godina imao pristupa) i ozbiljnih studija koje tretirale ovo pitanje.

Dajem spisak korišćenih izvora za obradu ove teme:
  • Dokumenata Srpske vojske za 1915.godinu (objavljena kao posebna knjiga:Veliki rat,knjiga 13);
  • Sava Drinčić:Albanski motivi,Beograd,1922.g;
  • Prota Tadija Kostić:Od Niša do Nikšića–Dnevnik povlačenja pred neprijateljem
(arhiva Kostić Tadije,neobjavljeni rukopis);
  • Ogist Bop:Za srpskom vladom od Niša do Krfa,Ženeva,1918.Ženevska štamparija ujedinjenja (Izdanje na francuskom jezku štampano u Parizu 1916.g.);
  • Gerhard Gezeman:Sa srpskom vojskom kroz Albaniju 1915-1916, Beograd,1984.g.
  • Vlastimir Petrović:„Preko Čakora“,Feljton Politika br.6347,1925.god.,str.4-5
  • Kosta Stojanović:Slom i vaskrs Srbije (korišćen feljton Miodraga Ječmenića,pisan po knjizi Koste Stojanovića,Večernje novosti,april-maj 2013.g)
  • Sreten Dinić:Srpska vojska i bježanija kroz Albaniju i na Krfu:Ratni putopis i zabilješke,Leskovac 1922.
  • L.Tomson:“Časovi iskušenja“ (Objavljeno u knjizi Golgota i vaskrs Srbije,str.570-582);
  • Anri Barbi:„Iz nade u očajanje“ (Objavljeno u knjizi Golgota i vaskrs Srbije,str.582-604,Beograd,1986.g.);
  • Miloš Jagodić:Novi krajevi Srbije (1912-1915.g.),Filozofski fakultet u Beogradu, 2013.g.;
  • Andrej Mitrović:Prodor na Balkan-Srbija u planovima Asto-Ugarske i Njemačke,1908-1918,Beograd 1981.g;
  • Radojević-Lj.Dimić:Srbija u Velikom ratu 1914-1918.,Beograd 2014.g.
  • Branislav Nušić:Devestopetnaesta:trgedija jednog naroda,Beograd 2002.g;
  • Milan Stojadinović:Ni rat ni pakt,Buenos Aires,1963.
Continue reading

VELIKO  INTERESOVANJE ZA TEKSTOVE NA PORTALU selo-velika.me

  Poštovani posjetioci portala selo-velika.me,    

   Urednik ovog portala je napravio kratak osvrt o posjećenosti  u februaru mjesecu 2020.godine i čini ga dostupnim posjetiocima.

  Zadnjih nekoliko mjeseci je primjetno veliko interesovanje za tekstove na ovom portalu.Iako je u februaru mjesecu ove godine,interesovanje smanjeno za oko 30% u odnosu na prethodne mjesece,ono je ipak značajno,jer za februar mjesec je zabilježeno 1746 posjeta čitalaca.Posebno treba istaći ogromni broj novih posjetilaca,tako da u februaru bilježimo 81% (1414) novih i 19 % starih posjetilaca.Posjetioci su  tokom februara mjeseca prelistali na ovom portalu 2454 stranica teksta,sa prosječnim zadržavanjem 3 minuta i 13 sekundi po jednoj posjeti.Zadržavanje čitalaca i ocjene za pročitane tekstove govore o ozbiljnom isčitavanju sadržaja ovoga portala.

Najviše posjetilaca se bilježi i dalje iz Crne Gore,njih 747 ili 42,8%,zatim iz Srbije 611 ili 34,99%,Bosne i Hercegovine 75 ili 4,3% ,SAD-a 65 ili 3,7%,itd.

      Čitaoci su najviše interesovanja pokazali za ranije objavljeni tekst PORIJEKLO CRNOGORACA (693 čitaoca u februaru mjesecu).Iako je tekst o NESTAJANJU VELIČKIH NASELJA prisutan na portalu tek tri dana,bilježimo posjećenost od 67 čitalaca.Očigledno je i januarski tekst  o gradnji puta preko Čakora izazvao veliko interesovanje (vjerujemo,prije svega Veličana),te je do sada zabilježeno 148 posjeta.Čitanost teksta U POSJETU ŠALJI  je prije svega bio izazovan za veličke Šaljane,te je imao 71 posjetu na portalu.Intersantno je da je naglo poraslo interesovanje za tekst pod naslovom  Tema:Podaništvo (1),koji je objavljen prije godinu i više dana.Vjerujem da "virus" čitanja krenuo iz saznanja da se u tekstu pominju Ilija Vučetić i Jevto Popović.Ništa manje nije pokazano interesovanje ni za tekst koji se direktno ne odnosi na Veliku i Veličane,sa naslvom:ŠPIJUNSKA ULOGA MILANA PIROĆANCA U CRNOJ GORI.

Tabela 1:U navedenoj tabeli su  date samo 10 država iz kojih bilježimo najviše posjeta portalu.

Tabela 2:Na slici je dat procenat novih i starih posjetilaca za mjesec februar 2020.g.

                                             

Ovaj portal će nastaviti sa objavljivanjem interesantnih tekstova koji će nastojati da prate"tragove"veličke prošlosti.Uskoro će detaljno biti obrađena tema Odstupanja srpske vojske preko Čakora 1915.godine.Objavljeni tekst će biti zasnovan na dokumentima srpske vojske i sudionicima toga stradanja koji su pod silom neprijatelja,uz glad i bolest odstupali ovim pravcem.Svakako,Veličani će imati prilike da pročitaju i dokumenta Državnog arhiva Crne Gore o ovoj vojno-civilnoj epopeji.

Uredništvo portala je zahvalno na čitanosti i povjerenju.

Srdačan pozdrav,

Urednik portala    

KADA JE I KAKO IZGRAĐENA DŽADA ANDRIJEVICA-ČAKOR-PEĆ

" La verite doit prece der l’utilite-
Istina je preča od koristi"
Henri Poincare

Autor:Marko Jokić

  •      Među Veličanima je već dugo prisutno pitanje o gradnji puta preko Čakora.Oko gradnje tog putnog pravca  se makar do sada nijesu koristili pisani izvori (izuzev pamfleta Steva Bogdanovića:Kako je Crna Gora zavedena za Goleš planinu, Njujork,1918.g.),već su u „nedostatku pisane građe“ slušali pamtiše,kao da se nije to dogodilo „juče“.Intresantno je da ta „sjećanja-pamćenja“ nekih Veličana su skoro u potpunosti suprotna sačuvanim arhivskim i drugim izvorima do kojih je došao  autor ovog teksta.Najprije,kod različitih autora imamo neslaganja oko projektovanja,a zatim i oko gradnje tog puta u tri perioda.Prvi period gradnje je odmah nakon Balkanskih ratova,do jeseni 1915.godine,zatim period u vrijeme Austrougarske okupacije i konačno finalizacija radova na tom putnom pravcu u Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca ( od maja do početka septembra 1925.godine.U ovom tekstu,ono što sam smatrao značajnim i interesantnim za gradnju ovog puta podijelio sam u  nekoliko cjelina:
  1. Podsjećanja na gradnju prvih puteva u Crnoj Gori (krajem XIX i početkom XX vijeka)
  2. Prva faza  gradnje puta preko Čakora (1914-1915.godine)
  3. Šta govore dokumenta srpske vojske koja je odstupala preko Čakora?
  4. Austrougarska okupacija i nastavak gradnje puta
  5. Pisani tragovi o gradnji puta poslije 1918.godine

Posebno je interesantno pitanje odstupanja srpske vojske preko Čakora,te u tom kontekstu i problemi sa kojim se ta vojska suočavala  tokom odstupanja.Neophodno je saopštiti istinu,isključivo zasnovanu na pisanim dokumentima srpske vojske i Državnog arhiva Crne Gore,kao i memoarskim  svjedočenjima vojnih starješina  Druge armije koji su preživjeli tu golgotu.Radi „otkrivanja“ istine neću koristiti  „sjećanja“ Veličana i pamtiše,koja se tokom vremena oblikuju,kako bi  se demantovala stvarna istina koju su zabilježili u dokumentima komande i oficiri srpske vojske i drugi pisani izvori.Autor ovog teksta se nije bavio „kisjelim kupusom“,kao esencijalnim dokazom o događanjima,smatrajući to neozbiljnim u disperziji sjećanja nekih Veličana radi opovrgavanja (?) dokumenata koje su ostavili ti stradalnici.Ozbiljnost pristupa jednoj ovako osjetljivoj temi se mora temeljeti na materijalnim izvorima,kako bi se ostavila stvarna slika o ovim stradalnicima (Istina je preča od koristi-kako reče Henri Poincare).Zato sam za ovaj tekst odabrao malo više dokumenata,kako bih ukazao nekim gornjepolimskim i veličkim prepravljačima istorije kako se treba koristiti građom i istraživanjem u skladu sa metodologijama  istraživanja.S toga,u podnaslovu broj.3 ovoga teksta ću sa zadržati kratko i na tom pitanju (pružajući čitaocu istinite zapise stradalnika i svjedoka tih događaja).

Continue reading

VELIKA NA RASKRŠĆU SREDNJOVJEKOVNIH PUTEVA

   

       Piše:Marko Jokić  

      Putevi od Plava-Gusinja prema Skadru,Peći , Ribnici (Podgorici) i Beranama

 

      U Srednjovjekovnoj Zeti je bila veoma razgranata mreža puteva,koja je povezivala Ribnicu (Podgoricu) sa Kotorom i Dubrovnikom,a dalje morskim putem prema Mlecima.Putevi koji su vodili iz Zetskog primorja u unutrašnjost,uglavnom od Kotora,Bara i Budve za Ribnicu (današnji Titograd),dalje su nastavljali za Plav i Peć i Brskovo.Od Bara,preko Ulcinja je bila veza za Skadar i dalje za Prizren.

Continue reading

Величка традиција: УДРИ ЖЕНУ, НЕЋЕ ТИ ЛАЈАТИ…

Gallery

  Према књизи Бранка Јокића ВЕЛИКА И ВЕЛИЧАНИ (фрагменти) Женидбама и удадбама повезана су сва величка братства. И Величани су се већином женили из свога села, као што су се у њему највише и удавале њихове одиве. Упркос томе што … Continue reading

SJEVERNA ALBANIJA ILI GEGARIJA

 

GUSINJSKA OBLAST (distrikt)

 

****

Pripremio: Marko Jokić

     Često sam bio u prilici da od naših veličana i drugih komšija u opštini Plav,čujem kako je navodno francuski konzul  u Skadru Ekar u svojoj knjizi Sjeverna Albanija ili Gegarija dosta pisao o Velici i nekim znamenitim Veličanima.Prema njihovim proizvoljnim kazivanjima  su navodno pominjani  više Veličana,ali ponajviše velički kapetan Mileta Krivanović (Paunović).U želji da rasvijetlim te nedoumice ili bolje reći proizvoljna  nagađanja,potrudio sam se da pročitam knjigu Ekara i da utvrdim šta zapravo on  piše.Dakle, u knjizi se ne pominje Velika,niti ijedan pojedinac iz Velike,već sve što  je pisano o našem užem okruženju dato je u dijelu knjige naslovljenom  Gusinjska oblast.S toga donosimo na ovom portalu prevod sa francuskog jezika  dijela knjige koja je objavljena 1858.godine u Parizu ,a  odnosi na Gusinjski distrikt. Continue reading