MITRALJEZI NA GRANICI SA KOSOVOM !

‘Albanska narodna armija’ prijeti ratom Crnoj Gori

 PCNEN, 27. Aug. 201

Organizacija Albanska narodna armija zaprijetila je da će doći do rata Albanaca i Crnogoraca ukoliko bude ratifikovan Sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom.

Ta organizacija je pozvala političke partije u Crnoj Gori da odbace sporazum jer će njegovim prihvatanjem “preuzeti odgovornost za izbijanje rata između dva naroda“, prenosi RTRS.

U proglasu te organizacije dostavljenom medijima navodi se da će poslanici Skupštine Kosova biti smatrani izdajnicima ukoliko na sjednici 1. septembra glasaju za sporazum o demarkaciji.

Iz Albanske narodne armije navode da će njihovi članovi biti raspoređeni na određenim mjestima kako bi pratili razvoj situacije.

 

Ne damo zemlju Crnoj Gori

PCNEN,  27. Aug. 2016.

Nekoliko hiljada Albanaca protestovalo je danas u Peći protiv demarkacije sa Crnom Gorom, uz poruku da neće dozvoliti da se kosovska zemlja poklanja Crnoj Gori.

Protest je organizovao Pokret Samooprjedjeljenje, koji tvrdi da je u procesu demarkacije Podgorica dobila dio teritorije Kosova.

Demonstranti su nosili plakate sa natpisima Demarkacija da, ali ne kompromis, Ne tražimo i ne damo Crnoj Gori zemlju.

Skup je predvodio nekadašnji gradonačelnik Peći Ali Lajci, koji je ranije bio uz Demokratski pokret Kosova kosovskog premijera Ise Mustafe, a na protestu je bio i predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje Visar Imeri, prenosi sputniknews.com.

Prema riječima Lajcija, ako u Skupštini prođe predlog o demarkaciji, poslanici moraju da imaju u vidu da će to proizvesti političke tenzije i krizu.
On je okupljenima rekao da to ne predstavlja volju građana Kosova i da će otpor biti pružen institucionalnim putem i na druge načine.

Pitanje demarkacije sa Crnom Gorom je podiglo napetost na Kosovu u poslednjih godinu dana, a tenzije se očekuju i početkom septembra, kada bi skupština Kosova trebalo još jednom da pokuša da ratifikuje taj sporazum. Ratifikacija je jedan od uslova za dobijanje vizne liberalizacije.

Postavljali i mitraljeska gnijezda: SAJ na granici sa Kosovom zbog straha od sukoba

Vijeseti, 28. avgusta 2026.

 Izvor iz bezbjednosnih krugova kazao je “Vijestima” da su se sajovci predvođeni komandantom Mirkom Banovićem i njegovim zamjenikom Milanom Kovačevićem nakon cjelodnevnog boravka u pograničnom pojasu vratili u Podgoricu

 

Na granici između Crne Gore i Kosova pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice  u utorak su postavljali mitraljeska gnijezda, zbog bojazni od eventualnih  sukoba, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora u bezbjednosnim službama.

Prema pouzdanim saznanjima “Vijesti”, 23. avgusta  tridesetak pripadnika SAJ-a, naoružanih dugim cijevima   obišli su  pogranično područje.

Izvor iz bezbjednosnih krugova kazao je “Vijestima” da su se sajovci predvođeni komandantom Mirkom Banovićem i njegovim zamjenikom Milanom Kovačevićem nakon cjelodnevnog  boravka u pograničnom pojasu vratili u Podgoricu.

Odluka da sajovci obiđu pogranični pojas donijeta je na najvišem državnom nivou, nakon što su bezbjednosne službe informisane da je moguća eskalacija nemira koje na teritoriji Kosova  izazivaju protivnici  sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom.

Nakon obilaska napravljen je plan, prema kojem će se, u slučaju potrebe  SAJ i Posebna jedinica policije,  stacionirati na granici sa Kosovom.

“Naoružani dugim cijevima ulazili su i u međuprostor, a mitraljeska gnijezda bila su postavljena na karaulama. Prisustvo do zuba naoružanih sajovaca bilo je vidljivo svima koji su tog dana putovali od Rožaja ka Peći”, rečeno je “Vijestima” iz više izvora.

Prema nezvaničnim informacijama,   specijalci su  imali u planu i da  kontrolišu  vozilo KFOR-a koje je sa teritorije Kosova ušlo u Crnu Goru.

Iz MUP-a nijesu željeli da komentarišu saznanja “Vijesti” o odlasku elitne policijske jedinice u pogranični predio.

Ni gradonačelnik Peći Gazmend Muhaxherij nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li je  od službi bezbjednosti dobio informacije da bi tokom protesta (održanog juče) moglo doći do nemira.

Prema saznanjima “Vijesti”, granicu sa Kosovom i Albanijom i kompletan pogranični predio nakon imenovanja obišao je ministar unutrašnjih poslova  Goran Danilović.

Više izvora nezvanično je potvrdilo da su crnogorske bezbjednosne službe na oprezu.

“Tenzije se očekuju 1. septembra  kada bi Skupština Kosova trebalo još jednom da pokuša da usvoji  sporazum. Nakon posjete američkog potpredsjednika Džosefa Bajdena Prištini strasti su se malo smirile, ali ipak protesti u toj državi se nastavljaju”, kazao je sagovornik iz bezbjednosnih krugova.

Bajden je iz  Prištine poručio tamošnjim vlastima da želi da potpišu sporazum: “To je fer dogovor i to će imati pozitivan uticaj na region”.

Predsjednik Kosova, Hašim Tači tada je kazao da je usvajanje sporazuma o demarkaciji pravi posao. Ipak, nekoliko   hiljada Albanaca protestovalo  je juče u Peći  uz poruku da neće dozvoliti da se kosovska zemlja poklanja Crnoj Gori, prenose srpski mediji. Protest je organizovao opozicioni Pokret Samoopredeljenje, koji tvrdi da je u procesu demarkacije Podgorica dobila dio teritorije Kosova. Demonstranti su nosili plakate sa natpisima “Demarkacija da, ali ne kompromis”, “Ne tražimo i ne damo Crnoj Gori zemlju”… Agencija Tanjug objavila je da je skup predvodio nekadašnji gradonačelnik Peći, Ali Lajci i da je na protestu bio i predsjednik Pokreta Samoopredeljenje Visar Imeri.

Tanjug prenosi da je Lajcij rekao da poslanici moraju da imaju u vidu da će, ako u Skupštini prođe predlog o demarkaciji, to proizvesti političke tenzije i krizu.

Kazao je i da će otpor biti pružen institucionalnim putem i na druge načine.

Kosovska policija saopštila je da je protest protekao mirno i bez incidenata.

Novi protesti najavljeni su za 29. avgust u Tirani  i 1. septembar u Prištini. Zvanična Podgorica nedavno je uputila protestnu notu Prištini, jer su poslanici kosovske opozicije krajem juna postavili na crnogorskoj teritoriji tablu s natpisom Republika Kosovo i albansku zastavu. MUP CG je naredio  uklanjanje.

Poslanici više opozicionih partija tvrde da je Crna Gora oštetila Kosovo za 8.000 kvadrata.  Međutim, nezavisna međunarodna ekspertska komisija, koju je zatražila doskorašnja predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, nije pronašla nepravilnosti u procesu razgraničenja. Na granici dviju država 10. avgusta podigle su se tenzije između crnogorske policije i Kosovara nezadovoljnih razgraničenjem. Tog dana u Skupštini Kosova  opozicija je bacila suzavac kako bi spriječila glasanje o Sporazumu. Crnogorska policija tada je saopštila  da je stanje granične bezbjednosti  stabilno i da su nastavili sa pojačanim nadzorom državne granice.

Vujanović: Ne očekujem nikakve incidente na granici sa Kosovom

 Agencija MINA,28, avgusta

 

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je na Kosovu niko nema nikakvoga razloga da prema Crnoj Gori iskazuje bilo kakvo nezadovoljstvo.

Vujanović je to kazao u Kolašinu gdje je prisustvovao svečanoj sjednici lokalnog parlamenta Kolašin povodom Dana Opštine.

Na pitanje da li očekuje incidente na granici sa Kosovom nakon ratifikaficije Sporazuma u kosovskom Parlamentu, Vujanović je odgovorio odrečno.

“Naravno da ne očekujem. Vi znate da sam ja u odnosu na taj Sporazum i demarkaciju granične linije saopštavao svoj stav u kontinuitetu. Da je on napravljen kroz jedan vrlo pažljiv odnos potpisan od strane svih. Završno potpisan u Beču, i u Crnoj Gori ratifikovan”, kazao je Vujanović.

On je rekao da je stvar unutrašnjih odnosa Kosova kako će izvršiti ratifikaciju, a da je Crna Gora na to gledala sa razumijevanjem.

Vujanović je ocijenio da nema niti ko na Kosovu nikakvoga razloga da prema Crnoj Gori iskazuje bilo kakvo nezadovoljstvo.

“Mi smo država koja je pokazala jedan krajnje korektan odnos, prihvatila ono što je realnost Kosova. Prema stanovicima Kosova, iskazavala tokom svih događaja koji su znani građanima Kosova i Crne Gore, odnos maksimalne korektnosti”, kazao je Vujanović.

On je rekao da Crna Gora ničim nije zaslužila da bilo ko sa Kosova učini bilo koji ružan akt prema Crnoj Gori.

“Naprotiv, Crna Gora je svima dobar komšija i svima dobar partner. Ja očekujem da će se to na Kosovu tako razumjeti”, kazao je Vujanović.

Na pitanje kako komentariše i da je upoznati sa odlukom SAJ-a od 23. avgusta kada je obišao pogranični dio između Crne Gore i Kosova, Vujanović je odgovorio da ništa van onoga što su redovne aktivnost nije dobio kao obavijest.

“Koja bi ukazivala na nešto što znači u bilo kom smislu potvrdu nekog očekivanja, nekog ponašanja, koje bi ugrozilo unutar Crne Gore bilo kakav prostor ili bilo koga”, rekao je Vujanović.

Upitan da li je upoznat sa proglasom takozvane Albanske narodne armije koja je “zaprijetila da će do rata Albanaca i Crnogoraca ukoliko bude ratifikovan Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom”, Vujanović je kazao da je za to saznao iz medija jednako kao svi građani.

On je rekao da vjeruje da svi građani Kosova razumiju da je Crna Gora dobar susjed i da nikada ničim prema bilo kome nije pokazala bilo kakvu pretenziju i da je imala uvijek poštovanje prema onome što se u međudržavnom odnosu radilo.

“Ovo je Sporazum koji je produkt jednog dugog i pažljivog sporazumijevanja između dvije države koje su preko svojih komisija izvršile demarkaciju granične linije bez ambicije iz Crne Gore da bilo kome bilo koji santimetar teritorije oduzima”, kazao je Vujanović.

On je naveo da je Crna Gora pokazala kroz primjer Sutorine, da je poštovala ono što je dogovor dvije države.

“Mislim da je za dobru poruku iz našeg regiona svaki sporazum o granici, jer je granica uvijek na ovim prostorima izazavala svoju osjetljivost i u to smislu razumijem i osjetljivosti koje postoje i u ovom povodu, ali nikakvoga razloga od bilo koga za bilo koju primjedbu prema Crnoj Gori niko nema, niti bi trebalo da ima sa Kosova”, ocijenio je Vujanović.

On je poručio da je Crna Gora pokazala jedan ozbiljan odnos kao država, poštovanje svega što je realnost Kosova i da očekujem da će se to tako tretirati na Kosovu.

“Ja ovo što se dešava na Kosovu doživljavam kao pitanje njihovih unutrašnjih odnosa i razumijem da se na taj način reaguje i pažljivo priprema Skupština na kojoj će se izvršiti ratifikacija”, naveo je Vujanović.

On je kazao da Crna Gora nijednim jedinim činom nije pokazala nestrpljenje, niti bilo kakvu nervozu povodom te rafikacije.

“Pokazali smo da to tretiramo kao unutrašnji odnos na Kosovu i unutrašnji odnos vladajućih partija čiji su najviši predstavnici u Beču potpisali taj Sporazum i opozicija koja ima svoje nezadovoljstvo i koja ga u ovom povodu korist kažem bez ikakvog doprinosa Crne Gore u bilo kom smislu”, rekao je Vujanović.

On je poručio da Crnoj Gori niti jedan santimetar bilo čiji ne treba i da želi da ima dobre odnose sa svim susjedima.

“Pokazali smo u komunikaciji prema BiH i sada prema Kosovu da smo pouzdan partner, dobar susjed. Raduje da su izjave iz međunarodne zajednice sa briselske i svih adresa članica EU, SAD, potpredsjednika Džozefa Bajdena čije ste mišljenje čuli u Prištini za odnos koji podrazumijava vođenje tako ozbiljne i krajnje korektne dobrosusjedske politike”, rekao je Vujanović.

Na pitanje da li su bezbjednosne službe u pripravnosti, Vujanović je odgovorio da je Crna Gora pokazala u svim situacijama da ima državu koja svojoj bezbjednosti daje vrijedan značaj i adekvatan odnos.

“Nema niti jednog razloga da i u ovoj situaciji nemamo potpuno jasnu predstavu da je Crna Gora preduzela sve da obezbjedi sve. Da ni na koji način, niti teritorijalno, niti u bilo kom smislu, bilo koji građanin neće biti ugrožen”, kazao je Vujanović.

On je rekao da je obezbijeđeno da su na jedan pažljiv i odgovoran način sve službe, posebno služba bezjbednosti postupale.

“Naš je interes da se poveže i Peć i prostor Plava i Crne Gore kako je to ranije postojalo. Da se razviju odnosu i komunikacija dobre trgovine u korist tih prostora i sa jedne i sa druge strane granice”, kazao je Vujanović.

On je ocijenio da granica ne treba da bude prepreka nizašta, čak i za ono što su imovine ljudi koji imaju svoju imovinu na sada na prostoru Crne Gore.

“Nemate niti jedne granice koja se utvrđuje prema nekretninama privatnika. Ona ima neke svoje principe koj su se u ovo slučaju ispoštovali i ja računam da će se to riješiti unutar Parlamenta Kosova na način koji će biti iskaz odnosa prema onome što su dvije države dogovorile u postupku demarkacije granične linije”, kazao je Vujanović.

Napomena uredništva portala selo-velika.me

28.avgusta 2016. godine

Na području Čakora, Vraćeva, Vagančke gore i Bjeluhe, đe se Velika graniči sa Kosovom (opštinom Rugovo, sa sjedištem u Kučištima) ovih dana, kao ni tokom cijela ovoga ljeta, osim uobičajenih obilazaka granice koje vrši jedinica crnogorske policije, stacionirana na Podu Đelevića, i posjete ministra Danilovića graničnoj međi u Kotlovima, nijesu zabilježene  pomenute  aktvnosti – ni sa jedne ni druge strane.

Netačne su i priče  „čobana sa Čakora“, kako su to prenijeli neki mediji, da je grupa ekstremista sa Kosova  postavila nekakvu tablu „na pretposlednjoj  krivini  u Bjeluhi, blizu vrha Čakora“, a potom je uklonila (i „sakrila“) crnogorska policija…

Inače, primjećuje se da  se u istupima kosovskih lidera koji se zalažu za nepotpisivanje međudržavnoga sporazuma o granici, pri pominjanju “spornih” oko 8.000 hektara, ne precizira na koje se lokacije to odnosi. Ako  “podrazumijevaju” područje Čakora i Bjeluhe (kako to takođe „znaju“ neki „analitičari“ iz Velike, ili bliže i dalje okolline…) onda to znači da im je cilj  ne samo da  granična linija bude na vrhu Čakora (đe je bila do uoči balkanskih ratova…)  nego da  je  pomjere čak do ispod Murine! Jer, cio atar Velike, zajedno sa Bjeluhom i drugim planinama pri granici, ima svega  5.027 hektara…

  To ne znači da nema i takvih aspiracija.  Najprije ih, javno i glasno, odavno saopštavaju zagovornici tzv. „Velike Albanije“.  Druge, mnogo opasnije, ali ilukavije, upućuju se  i prema crnogorskoj vladi i parlemantu.   Konkrentno: radi se o „početnoj ideji“ koju, tajno, ali i javno,  u vidu „uzgrednih saopštenja“ ili  „u oblandama“, zagovara dio stranačkih i državnoga rukovodstava u Plavu –  o stvaranju nekakvoga „međunarodnoga nacionalnoga parka“.

    Taj projekt,  po svemu sumnjiv i u najužim muabetima (a ne kao rezultat  eventualne javne debate i šire provjerenih  „opštih potreba i želja“), očigledno zamišljen kao jadac-park,  previđa  “objedinjavanje  priordnih ljepote“ – upravo na području na kome je, poslije boja na Nošviću, Prizrenska liga proglasila  „slobodnu autonomiju“,  čiji  su koljači, palikuće i pljačkaši, iz Đakovačke Malesije, sa sjevera Albanije, Rugove i plavsko-gusinjske „ljuge“, i do balkaskih ratova i kasnije, zadali mnogo nevolja ovdašnjeme pravoslavnome stanovništvu.

      Moguće je da su crtači tih staro-novih “autonomija” zamislili da se taj naum pokuša ostvariti baš sada,  u vrijeme  intenosti vlasti  u Podgorici,  i njezina još indeferentnijega ponašnjanja oko zbivanja u ovim krajevima,  realizuje  „etapno“ (da se „Vlasi ne dosjete…“), pa je u tome smislu najprije proglažen tzv. Nacionalni  park Prokletije. Ali, lako se zapaža da  su iz njega izbačene planine (Čakor, Mokra, Visitor…) koje su najeminentniji geofrafi smatrali dijelom toga planinskoga masiva (prostire se do Kosovske Mitrovice). Da to nije baš slučajno, te da oko toga  ima niz (ne)jsnoća, ukazuje i činjenica što je (moguće i “za probu”)  što je njegova granica povučena baš linijom kojom  je u vrijeme fašističke vlade u ovim krajevima (1941. godine) „stvorena“ pomenuta tvorenina – Velika Albanija… Sada bi taj “park” još  preciznije (to jeste: drskije), u vidu navodne prekogranične saradnje, koju, kao bajagi, zagovara i EU (što je tačno, ali ne na ovakav, “istorijski” način…) “objedinio” ono što su Crnogorci (za sva vremena) uklonili 1912 i 1919 godine (kada  je ponovo pokušana  “obnova autonomije”, itd). 

   Kad pomenusmo Cvijića, Milojevića i druge naučnike,  koje još  niko nije opovrnuo,  zanimljvo je da su  akterima ovakvh i sličnih „turistčkih perspektiva“ ,  glavna  literatura o navodnoj prednosti (nad prostranstvoma Mokre i Čakora, oko kojih se aktuelni vrh Opštine plavske  bori svim silama da se ne realizuje projekt zaštićenoga dobra…),   onih  stijena, mračnih klanaca, nevidboga, smolivrata  i bukava iznad Gusinja, ili one u ševar zarasle i otpadom i VC fekalijama napunjene  brklje ,   površne (što ne reći: često i nebulozne)  „analize“, koje se prepisuju iz referata u refererat, ili  (namještene, a banalne)   medijske izjave –  jednoga  „naučnika“ Veličanina! Koji, ustalom, ni jednom nije  „prstom mrdnuo“   – i kada mu je sasvim jasno šta se „iza brda valja“…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *