Piše:Marko Jokić

 

Značajan broj lingvista se bavio izučavanjem romanizama u Crnoj Gori.Njihova pažnja je prije svega bila posvećena izučavanjem romanizama u Staroj Crnoj Gori i Boki,ali vrlo malo(ili gotovo nikoliko) u sjevernoistočnim regijama Crne Gore.Ana Ž.Tešić,koristeći obimnu literaturu,je u svojoj doktorskoj disertaciji naslovljenoj: Romanizmi u narodnim govorima Stare Crne Gore i Brda obradila značajan broj romanizama sa ovog prostora.Čini se,da je bila veoma iznenađena brojem romanizama na sjevero-istoku Crne Gore.Posebno ističe kao dragocjenu građu pojavu”diferencijalnih rječnika,koji dodatno obrađuju leksemu  sa prostora zetsko-sjeničkog dijalekta” što čini dragocjenu dopunu dosadašnjoj građi i istovremeno značajno doprinosi tekstu njene studije”,jer donosi nove podatke o dosad neistraženim romanizama” na prostoru gdje je prisutan ovaj dijalekat.

Autorka,posebno ističe značaj pojave rječnika B.Jokića-Rječnik veličkog govora,Ibrahima Rekovića-Rječnik plavsko-gusinjskog govora,I.Hadžića:Rožajski rječnik.Građa za diferencijalni rječnik narodno govora  rožajskog kraja.

U svojoj disertaciji autorka pojašnjava prisustvo romanizama u primorskim oblastima,dovodeći to u vezu sa dugogodišnjim mletačkim prisustvom na tom prostoru.Međutim,autorka se nije bavila porijeklom romanizama u plavsko-gusinjskoj kotlini.Svakako,prisustvo romanizama u Velici se ne može dovoditi sa mletačkim prisustvom u ovom kraju,ali se može dovesti u vezu sa migracijama stanovništva iz krajeva gdje se osjećalo to prisustvo.Tako,npr.Šaljani su imali dodira sa Mlecima,ali i velički Cekljinjani,koji su obitovali u blizini Cetinja.Sem toga,kroz Veliku su prolazili i rimski karavanski putevi,koji su niz Rugovu išli prema Peći.U samoj Rugovi razni istraživači su pronašli ostatke rimske kulture.Isto tako,veliki broj stranih istraživača je pronašao ogromni broj svjedočenja u kompletnoj Šalji o ostacima rimske kulture.Očito je,da tu treba tražiti ostatke romanizovanog govora u ovom kraju.

U ovom pregledu je dat zavidan broj romnizama koji su zabilježeni u Velici.Spisak će u skorije vrijeme biti dopunjen,što će izvjesno iznenaditi veliki broj Veličana.Autor ovog teksta je prije više od godinu dana jednom Veličaninu ukazao na ogroman broj stranih riječi u govoru Veličana(porijekla romanskog,njemačkog,posebno turskog,arapskog,sirijskog,persijskog,itd),što je iznenadilo ovog formalno obrazovanog Veličanina.U nevjerici će postavii pitanje:”IŚ! Ada ima li koja naša riječ”?Naravno,da ima-odgovorih mu.Evo da ga uvjerim.

Evo sada prvog spiska riječi romanskog porijekla u Velici.

* * *

-avanzar(venec.)/avanzare(it.)-avanzovao;napredovao

-avvisare(it.)-avizan (bistar u odnosu na svoj uzrast,spretan,dosjetljiv)

-avertir(venec.)-alavertiti(se)-dosjetiti se,doći sebi;obavijestiti,upozoriti

–accomodarsi(it.)-okomotiti se;udobno se smjestitu

-acconciare/accionarsi(it.)-nakončati (namjestiti kako treba,srediti;nešto dogovoriti).Kod Italijana ima značenje:namjestiti;nešto srediti

-ala(bona)via(it.)-alavija;sreća;srećan put(‘imao je alaviju’)

-apache(franc.)-apaš sa značenjem:“gradska ološ“,loš čovjek,otimač,lopov,propalica

-aria(it./venec.)-arija;vazduh,svjež vazduh

bagatela(venec.)-bagatela (u Velici bagatelja),sa značenjem džabe,jeftino,jeftina stvar.U Velici bagateljisati-štetivati,oštetiti

bale(rum.)-bale (sline,pjena)

banco (it./venec.)- klupa,tezga,radni sto,banak

-banda(it.)-banda,strana,bok

-banda(it.)-banda,četa

-bandera(it.)-bandera,stub. Riječ sa istim značenjem  se koristi i u rumunskom bandiera;aromunskom(vlaškom)-bandera;turskom-bandera,albanskom-bandjerë

-baraba(it./venec.)-baraba (propalica,hulja,lopov)

-barile(it.)-burilo (kod italijana posuda za vodu,obično drvena)

-bastadur-umješna,spretna osoba (Dovoditi se u vezu sa romanizmom bastati sa istim značenjem)

-bastare(it.)/bastar(venec.)-smjeti,imati smjelost;umjeti,biti sposoban,vješt,spretan

–bescio,besso(it.)-bešiti(se),čuditi se.Kod Italijana ima značenje lud.

-bestragat(i)-upropastiti,izgubiti,uništiti,pokvariti(Od romanizma destragat sa istim značenjem)

-boccale(it.)-bokal( u Velici bukal),sud za vodu i druge tečnosti

-bozza(venec.)-boca,flaša

-bronzin(rom.)-bronzin(u Velici brzin),emajlirani lonac ispupčenih bokova.

U Velici i Vasojevićima  neveliki lonac valjkastog proširenja po sredini sa poklocem  i frijeslom (drškom od debele žice).

 -bula-ispečeno kukurzno zrno,kokice,“rascvjetano“.Prema tumačenju Petra Skoka riječ potiče od italijanske riječi bolla-nadimanje.

-bordello(it.)-burdelj(trošna kuća;javna kuća;neuredan prostor)

-veranda(it.)-veranda,vrsta balkona,terasa (obično pokrivena i zastakljena)

-vida(venec.)-vida,zavrtanj,šraf

-galioto(venec.)-galijot,magup,propalica,nevaljalac

-gaffa(it.)-gafa(metalni predmet koji služi kao veza balvana,greda).Italijanski naziv gaffa ima značenje:spojnica za grede.

-gheta(sjeverno ital.)-geta,ručno pletena dokoljenica od vune bez naglavaka.U sjeverno ital.govoru gheta ima značenje za vrstu(duboke) čizme.

-gommarabica(it.)-gumarabika,tečni lijepak.U italijanskom jeziku ima značenje:tečni lijepak.

-damegiana(venec.)-demidžana(u Velici dimidžana),velika opletena staklena boca za rakiju.Kod Italijana damigiana ili u Veneciji damegiana ima značenje:boca za vino,ulje.

-despeto(venec.)/dispetto(it.)-dešpekt;prkos,inat (dešpekt mu je-krivo mu je)

-cambriche(venec.)-kambrik(u Velici kamrik),vrsta tankog (lanenog) platna

-capara(it.)-kapara (davanje kapare je pristanak ili garancija da se nešto kupi,dobije).Kod Italijana caparra ima značenje predujam.

-capotto(it.)-kapot;sako ili zimski kaput

-capriccio(it.)-kapric(hir,postupak ili namjera koja proizilazi iz prkosa;inat).Kod Italijana capriccio ima značenje inat.

-cariega(venec.)-karijega(drvena stolica sa naslonom)

–castigo(it.)-kastig;prevrtljiva žena(kastigulja);žena rđavog ponašanja

-castrare(it.)-kastrit(u Velici krastiti),odsijecati grane sa stabla drveta;podkresati donje grana na stablu.Kod Italijana castrare ima značenje kastrirati.

–quarto(it.)-kvarat;četvrtina neke mjere

-quartiere(it.)-kvartir(stan,prenoćište,smještaj)

-calar(venec.)/calare(it)-skalat(i);umiriti se;primiriti se.Kod Italijana ima značenje:smanjiti;spustiti

-cicara(venec.)-ćikara;porculanska ili keramička šolja za kafu,rjeđe za bijelu kafu.

-(ac)chiappare(it.)-ćapit;ukrasti;ugrabiti;uhvatiti.Kod Italijana ima značenje uzeti (ćapiti).

-comodo(it.)-komodan (u Velci komotan),sa značenjem:udoban,prostran

-conto(it.)-konat;račun,interes;mišljenje,shvatanje;kontati-računati;misliti,namjeravati,shvatiti,očekivati

-corotto(it.)-korota (u Velici koreta),žalost za umrlim;crnina

-custura(rumun.)-kostura,posebna vrsta džepnog noža sa koricama od kosti;tupa britva (kod Rumuna vrsta džepnog noža)

-credenza(it.)-kredenca(u Velici kredenac),orman;kuhinjski ormar;kredenac

-crepare(it.)-krepat(i),uginuti,crći(o životinjama);premnogo se umoriti;premnogo ožednjeti ili ogladnjeti;preminuti od tuge.Kod Italijana-puknuti,raspuknuti se,fig.umrijeti.

-cuzina(venec.)-kužina,kuhinja,ljetnja kuhinja

-cunetta(it.)-kuneta (udubljenje;kanal;udubljenje pored puta za oticanje vode)

-coraggio(it.)-kuraž(hrabrost,junaštvo)

-kimak(dalmat.-romanski)-kimac(u Velici kimec),stjenica

-kolla (it.)-kola,smola,lijepak

-lama(it.)-lama (u Velici lamba) kanta,posuda od lima koja služi za nošenje vode ili držanje(ali ne za kuvanje za ljudske potrebe).

-lapis(it.)-lapis(u Velici lajpis),olovka

(gomma)elastica(it.)-lastika;elastična traka;rastegljiva vrpca

-lastra(it.)-lastra,pleh

-lesso(it.)-lešo (lešo kuvano meso)

-livello(it.)-liver;sprava za utvrđivanja horizontalnosti neke površine;libela.Kod Italijana:horizontalni položaj.

-lima(it.)-lima;metalna turpija za oštrenje raznog alata

-loggia(it.)-londža(mjesto okupljanja dokoličara;sjednik;mjesto gdje se održavaju skupovi.Kod Italijana to je prostor koji služi kao mjesto okupljanja.

-mancare(it.)-manjkat(i);nedostajati,faliti.Kod Italijana:nedostajati,faliti

-marangon(venec.)-maragun;majstor;sposoban,spretan čovjek;mangup;vješt, dosjetljiv čovjek;loš čovjek,nevaljalac;prevarant.

-macchia(it.)-maća,plamenjača(Kiša koja pada istovremeno kada grije sunce nanosi bilju štetu stvarajući fleke po bilju).Kod Italijana ima značenje: fleka,mrlja.

-mazza(it.)-maca;malj,teški gvozdeni čekić

-mostra(it.)-mustra,obrazac.Kod Italijana ima značenje:prikaz;izložba

-mormorare(it.)-mrmorit (u Velici mrmoljit);tiho govoriti;mrmljati.Kod Italijana  znači mrmljati.

-muto(it.)-mutat(i);mucati;nerazgovjetno govoriti.Kod Italijana ima značenje nijem(čovjek).

-parapetto(it.)-parapet;prag;zaštitni zid pored puta.

-pan di Spagna(it.)-patišpanj,vrsta kolača od brašna i jaja(u Velici je uobičajen naziv patišpanja)

-pedenza(it.)-pedenca (uspon,uzbrdica):kod Italijana:nagib.

-piluccare(it.)-peljugat(i).U Velici:peljugati,opeljgati-kupiti sve,oduzimati,

pljačkati,krasti sve na što naiđe.Kod Italijana ima značenje:čupkati;uzimati komad po komad.

-pjatto(it.)-pjat,tanjir (u Velici pljajt).Kod Italijana pjatto je tanjir.

-portico(it.)-portik,hodnik,trem.U Velici su koristili naziv portik.

-provare(it.)-provat(i),probat(i)

-resto(it.)-resto,ostatak,kusur (u Velici rešto)

-risico(it.)-rizik,riskantno

-roba(it.)-roba,odjeća.Grmanski:rauba,sa istim značenjem.

-sacchetto(it)-saket(u Velici),vrećica,ranac.Kod Italijana:papirna kesa,kesa,vrećica.

-sbirro(it.)-žbir(špijun,uhoda;spretna,bistra,pronicljiva osoba;prevrtljiva osoba)

-secar,secarse(it.)-sekat(se),nositi se sa nečim teškim;teško raditi neki posao;donijeti nešto sa mukom.

-sechio(venec.)-sić,plehana posuda(kanta) za vodu u obliku lijevka(pri dnu uža),sa drškom u obliku polukruga.

-secea(venec.)-sičija,nervoza;briga.(Na)sičijati se-iznervirati se.

-scala(it.)-skala;škala;stepenik;kraški oblik sličan obliku stepenica.U Velici postoji više takvih naziva za neki predio,sa nazivom škale(nekada se u izgovoru čuje čkale).

-scapolar,scapolare(it)-skupulat(i);spasiti se;jedva se izvući.Kod Italijana sa značenjem:pobjeći;izbjeći.

-stramazzo(venec.)-stramac(dušek ispunjen vunom).Kod Venecijanaca,stramazzo-dušek;strame-ležaj od slame.

-sciale(it.)/shale(franc.)-šal;velika vunjena,pamučna ili svilena marama oko vrata.

-sega(it./venec.)-šega;testera

-scagno(it.)-škanj(niska stolica;četvoronožna niska stolica)

-skatola(it.)-škatula;kutija;paklica cigareta

-scafa(venec.)-škaf;ladica u stolu;fioka kredenca

-scrofola(it.)-škrofula[1];bolest limfnih žlijezda na vratu

-scuro(it.)-škuro;tamne boje

-sciocco(it.)-šokati(se);šaliti se;sprdati se;ismijavati nekoga

-sorte(it.)-šorak(šorat);žrijeb;sudbina

-spago(it.)-špag;kanap;vrsta tankog kanapa(kod Italijana)

-spag(it)-špag;džep na odjeći

-spia,spione,spiare(it)-špijun;špijunirati

-squartare(it.)-kvartati(se),sa značenjem:voditi računa,misliti o nečemu.

-strix;strigus(lat.)-štriga(štrigna);prepredena ženska osoba

-susta(it.)-šušta;drška;opruga;krevetski feder umjesto dasaka;ručna „vaga“ sa oprugom,na kojoj su obilježene mjere do 10 kg(ili više).Mjerenje se obavlja tako što se roba stavi u neku torbu,zatim kači za polukružnu polualku na šušti.S druge strane šušte je alka  za koju se hvata šušta i podiže u vazduh.Na mjernoj površini šušte se očitava težina mjerene robe.

-tovaia;tovagia(venec.)-tavaja;stonjak

-taccuino(it.)-takulin;novčanik (u Velici takuljin)

-teler(it.)-teler;unutrašnje prozorsko krilo.Kod Venecijanaca,teler ima značenje:prozorsko okno.

-tiraca(venec.)-tiraka;treger;naramenica

-traversa(venec.)-traveza;troveza (u Velici:turuveza);dio ženske odjeće; kecelja.

-(noua)de tringo(it.)-tringo(potpuno novo;nov novcat).Kod Italijana i Venecijanaca sa značenjem novo.

-ultimo(it.)-ultima(zadnje;poslednje)

-fanela(venec.)/fanella(it.)-fanjela;džemper pleten ručno od vune

-fascia(it.)-faša;zavoj;povez;umetnuti dio platna na odjeći;pojas slanine koji se siječe sa svinje od glave do repa.Kod Ane Tešić se ukazuje na mogućnost da je ova riječ ostatak balkanskog latiniteta:rumunskog-fase(povoj) ili albanskog fashë-povoj,traka.

-(at) fermare(it.)-fermati;odobravati;mariti;povlađivati;uvažavati;slušati

-fetta(it.)-feta;parče(hljeba);komad

-fresco(it.)-frešak;svjež

frkun(dalmat.romanizam)-frkun;frkunčić(poodrastao dječak)

-fruth(alb.)-frus;bolest kože;male boginje.Neki autori smatraju da je riječ romanskog porijekla.

-frutto(it.)-frut;plod;rod;prihod sa imanja.

-zeppa(it.)-zepe(kućne papuče od valjane vune)

-zoto(venec.)-coto;hrom čovjek;šepav

-šinik[2]– šuplja mera za žito;fig.čovjek šupljoglavac,praznoglavac;čovjek tegoban I bezobrazan za slušanje

-škrapa-pukotina u kamenjaru (riječ dalmatinsko-romanskog porijekla)

Napomena:Spisak romanizama u Velici će biti proširen.Nakon toga će biti dat spisak riječi sa značenjima koje su u govor Veličana ušle u vrijeme turske vladavine.

[1] Iz djetinjstva se sjećam da je jedan moj bliži bratstvenik imao dugo na vratu ipod desnog uva otvaranu ranu.Narod je to nazivao škrofule.Liječene su dugo,previjanjem na otvorenu”ranu” svježom džigericom od ježa.

[2] Riječ šinik je po nekim autorima romanskog porijekla,dok,opet drugi nalaze da je grčkog ili turskog porijakla

Literatura:

1)Ana Ž.Tešić:Romanizmi u narodnim govorima Stare Crne Gore i Brda,Doktorska disertacija,Beograd,2016.g

2)Petar Skok-Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,knj.I-IV,Zagreb 1970-1974.g

3) S.Musić:Romanizmi u sjevernozapadnoj Boki Kotorskoj,Beograd,1972.g

4) V.Lipovac-Radulović:Romanizmi u Crnoj Gori,jugoistočni dio Boke Kotorske,Cetinje-Titograd,1981.g

5) V.Lipovac-Radulović:Romanizmi u Crnoj Gori.Budva I Paštrovići,Novi Sad,1997.g

6) Branko Jokić:Rječnik veličkog govora,Podgorica,2012.g

7)I.Hadžić:Rožajski rječnik.Građa za diferencijalni rječnik narodnog govora rožajskog kraja,Rožaje,2003.g

8) I.Reković:Rječnik plavsko-gusinjskog govora,Podgorica,2013.g

9) D.Otašević:Njeguški rječnik,Podgorica,2012.g

10)J.Bašanović-Čečović:Rječnik govora Zete,Podgorica,2010.g

11) V.Boričić-Tivranski: Rječnik vasojevićkog govora, Beograd,2002.g

12) M. Vujičić: Rječnik govora Prošenja (kod Mojkovca), Podgorica 1995. (Posebna izdanja CANU knj. 29, Odjeljenje umjetnosti knj. 6

13) Lj. Đoković: Rječnik nikšićkog kraja, Podgorica 2010. (Posebna izdanja CANU (monografije i studije) knj. 68, Odjeqenje umejtnosti knj. 17)

14) M. Pešikan: Starocrnogorski srednjokatunski i lješanski govori, SDZb 15/1965.

15) M. Stanić: Uskočki rečnik 1–2, Beograd 1990–1991.

16) V. Stanišić: Srpsko-albanski jezički odnosi, Beograd (Posebna izdanja SANU, Balkanološki institut knj. 59).

17) dr R. Stijović: Govor Gornjih Vasojevića, SDZb 54, 1–323

18) dr Rada Stijović:Romanizmi u govoru Vasojevićima;Zbornik radova sa naučnog skupa:Strane riječi i izrazi u srpskom jeziku…(Glasnik biblioteke,Subotica,18-20 oktobar,1995.g)