Piše:Marko Jokić
Generacije Veličana rođenih iza Drugog svjetskog rata su svjedoci da je u govoru starih Veličana bilo prisutno dosta turcizama i drugih tuđica u svakodnevnoj govornoj komunikaciji.Veliki je broj tih riječi koje su se odomaćile odavno u govoru Veličana,te je često bilo teško shvatiti da to nijesu riječi koje pripadaju slovenskim jezicima.
Kod autora ovih redova je odavno bila prisutna ideja da se identifikuju i prikupe sve tuđice koje su karakterisale govor Veličana,posebno onih starijih.Tragajući za izvorima,čitajući radove autoriteta lingvističke nauke,sakupio sam značajan broj riječi koje su se mogle veoma često čuti u govoru Veličana.Smatrao sam,a radi vraćanja svih nas u prošlost i govor naših predaka,da je korisno objaviti sve prikupljene podatke.Imajući u vidu,da je to dio naše kulture i tradicije,želio sam ukazati na značaj ove teme.Razni istraživači su zapisali:“Da narod koji izgubi tragove svog jezika,više nije taj narod“.
Jedan od velikih autoriteta koji se bavio turcizmima(ali i ostacima persijskog i arapskog jezika) na širim prostorima je Abdulah Škaljić,što je objavio u veoma obimnoj studiji(Turcizmi u hrvatskosrpskom jeziku).Pored ovog djela Škaljića,koristio sam i veliki broj rječnika raznih autora,odakle sam crpio manji broj turcizama.
Prisustvo tuđica(turskog,arapskog,persijskog,grčkog,albanskog,vlaškog i drugih jezika)u govoru Veličana nije ništa posebno,obzirom na miješanja stanovništva Velike sa različitim etničkim zajednicama,sa kojima su imali dodire od njihove stare postojbine do naseljavanja na prostor Velike.
Nestajane turcizama u govoru Velična neko posmatra i kao lingvistički patriotizam,koji podstiče na čišćenje nacionalnog jezika od takvih primjesa.S druge strane se jezik ipak kontaminira novim,za mnoge nepoznatim riječima,kao npr.draft,aplicirati,…umjesto nacrt,konkurisati(ili prijaviti se)…Opet tuđicama.Sudeći po tome,da je period korišćenja tuđica sa prostora Azije bio veoma dug,ipak se sve manje čuju te riječi u govoru Veličana,i rekao bih i kod drugih balkanskih naroda.
Veliki je broj onih koji i danas upotrebom riječi ortakluk,javašluk,marama,ujdurma,tvrdičluk,lima,makaze,soj,tepsija,tiganj,meza, pare,sirće,pasulj,torba,čorba,oriz,…će pomisliti da su to izvorne riječi u našem govoru.
Broj turcizama u govoru Veličana koje dajem u ovom pregledu nije konačan.Veliki je broj izvedenica koje nijesam zapisao u ovom pregledu.Turcizmi su bili prisutni u Crnoj Gori,Srbiji,Dalmaciji,Makedoniji i Bosni i Hercegovini.Istina,značenje pojedinih turcizama nije potpuno isto u raznim krajevima.Nastojao sam da po ličnom sjećanju ukažem na značenje turcizama u govoru Veličana.Iz tehničkih razloga nije izvršeno akcentovanje riječi,što može stvoriti teškoću u prepoznavanju nekih riječi,ali oni stariji Veličani će ih sigurno lako identifikovati.
Čitajući razne studije stranih i domaćih istraživača naišao sam na značajan broj riječi vlaškog,albanskog,njemačkog,i drugih jezika,koje su bile prisutne u govoru starih Veličana.O tome će biti riječi na ovom portalu.
Nakon svih istraživanja,prirodno je bilo postaviti pitanje:Kako bi se stari Veličani sporazumijevali da su prestali poodavno koristiti turcizme,romanizme,albanizme,itd.?Zapazio sam da je veliki dio riječi(složenica) čiji je prefiks turskog porijekla,a sufiksi,kako je zapisao i Škaljić“su iz srpskohrvatskog jezika“.Danas,koristeći naziv deda,mislimo da koristimo riječ srpskog porijekla,ne znajući da je i to turcizam.
Veličani koji su odselili van Crne Gore,skoro potpuno su izgubili vezu sa starim zavičajem,kada je u pitanju govor predaka,običaji,itd.Prosto,ako bih nekom od njih rekao:„Pođi u kuću i iz atule mi donesi one fete crevlje,da malo pročistim jarugu“,nijesam siguran da bi znali šta sam im rekao.I,koliko bi bilo još ovakvih rečenica?
Evo dijela prikupljenih turcizama,sa značenjima,koji su se koristili u Velici,a veliki dio njih se i danas koriste.
A
abit(se)-čuditi se,isčuđavati se;bespotrebno gubiti vrijeme;
aber(tur.)-glas;vijest;poruka;
adet(tur.)-običaj;
adalet(tur.)-pravda,rješenje,solucija;red
adum(tur.)-uškopljenik,neplodan;
adžo/adža(tur.)-stric;
U brtstvu Jokića je bio veoma prisutan izraz adžo,kojim su imenovali strica.
aferim(tur.)-bravo,čestitam,tako je;
air(tur.)-korist,dobro,sreća;
a(i)rli(tur.)-sa srećom;sa zadovoljstvom;kako valja;
„Ajrli ti bilo“,bi značilo:“Srećno ti bilo“ ili „Sa srećom“.
U Velici kažu,napr:“Nema od toga ajra“,tj.“Nema od toga koristi“.
ajde/hajde(tur.)-ajde,neka,neka bude,dobro, važi;
ajduk/hajduk(tur.)-osoba prijeke naravi i nasilnička ponašanja,sklona nasilju i razbojništvu; odmetnik od vlasti;
ajvan(tur.)-stoka,životinja;fig.blesavo čeljade,zaostala osoba.
ajtar/ajter(tur.)-volja,ljubav,naklonost;
alal(tur.)-oproštaj;prosto ti bilo;neka ti je sa srećom;
alaliti(tur.)-oprostiti;oprostiti se na rastanku;
alak/halak(tur.)-urnebes;vika,larma,graja;
alakat(tur.)-vikati,skakati;besciljno lutati;
alaknuti(tur.)-pomamiti(se);ne snositi se;
alapača(tur.)-ženska osoba koja mnogo priča,ogovara;torokuša;brbljiva osoba;
alat(tur.)-konj riđe,crvenkaste boje;
alav(tur.)-proždrljiv;
alavertiti(se)/tur./-prisjetiti se;naknadna pamet;
alidat(tur.)-skitati,lutati bez cilja;
akaret(tur.)-nakaza,grdilo,posebno ružna osoba,rugoba;
akrep(arap.)-škorpija;figurativno:ružan;ružna osoba;
akšam/ah šam (turski/persjski)-prvi mrak;prvi dio večeri nakon zalaska sunca;predvečerje,sumrak;
ala(tur.)-aždaja;oluja,jak vjetar;fig.nezasit,pohlepna osoba;
alak/halak(tur.)-urnebesna vika;larma,graja;
alal(tur.)-blagoslov;oproštaj;prosto ti bilo;neka ti je sa srećom;
alat(arap./tur.)-konj riđe boje;
alajbegova slama(tur.)-imovina bez gospodara (nešto što može uzimati i koristiti svako);
alal(tur.)-oproštaj,blagoslov,bravo,odlično;da mu je prosto;
alapača,alakača (tur.)-brpljiva žena(pogrdno);ženska osoba koja mnogo priča;tarakuša.
aleva(tur.)-crvena paprika,papar;
alka(tur.)-kovani krug(obično) na ulaznim vratima;prsten;
alobitan(tur.)-nezajažljiv;grabljiv(za hranu),nezasit,pohlepan;
alovan (tur.)-nezasit,halapljiv;
aluga(tur.)-šikara;gusta šuma;„Batisao sam dok prođoh kroz onu alugu“
aman(tur.)-pobogu,zaboga;traženje milosti
amanet(tur.)-preporuka,čuvanje,zavjet,svetinja;
ambar-drveni sanduka za čuvanje žita(persijskog porijekla);
ampa(tur.)-mnoštvo,grupa ljudi;
analet(tur.)-proklet;baksuzan;
apaš(tur.)-snalažljiva osoba;lopov,varalica;
aps(tur.)-zatvor;zatvorenik;
ar(tur.)-osjećanje časti,dostojanstva,ponosa;stid,zazor,sram;
(h)aram-grehota, prokletstvo;
arč(tur.)-trošak;
arčiti(tur.)-trošiti (novac,vrijeme);
argat(tur.)-radnik,nadničar;
arlija(tur.)-ponosna osoba;
Arnaut-Albanac,Arbanas (Arnaut je riječ grčkog porijekla);
arpadžik(tur.)-sitne lukovice za sađenjecrnog luka;
argat(grč)-radnik;
argatovati(tur.)-raditi,nadničiti;
aršin(tur.)-stara mjeraza dužinu;
asalan/asalen(tur.)-dobar,valjan,učtiv;
asli(arapska riječ)-sigurno,upravo,istinski,sva prilika;pravi,dobar,čestit;
ašati(tur.)-varati,lagati;
ašokovati(tur.)-ljubaviti;
asura(tur.)-pletena prostirka od slame;
avan(tur.)-drvena kuhinjska posuda;
avet (arapska riječ)-prikaza,utvara,strašilo;budalasta,bleskasta osoba;
avetan– ima značenje manit,luckast,nepametan;
avetati-govoriti koješt,raditi koječšta;glupirati se,nedolično se ponašati;
avetinja-osoba lake pameti,luckasta osoba;
avizan(tur.)-umješa,sposoban,spretan;
avizati se(tur.)-prisjetiti se,doći k sebi;saznati,doznati;
avlija(tur.)-kućno dvorište;
avraula/arvaula(tur.)-blesava,budalasta osoba;
azgen/azgin(tur.)-pomaman,bijesan,obijesan,silovit,odvažan.(Npr.Azgen konj.);
aždaja(per.)-neman;ala;izjelica;čudovište;
B
babovina(tur.)-imovina naslijeđena od oca;
badava/badijava(tur./persijska riječ)-besplatno,vrlo jeftino;u bescijenje;uzalud;
baglama(tur.)-šarka na vratuma(prozru);
bagljiv(tur.)-sakat,ćopav,oduzet,šantav,faličan,uzet,šepav,…;koji ima bage (žulj,kurje oko na nogama, kod čovjeka) ili četvrtaste izraline na nogama kod stoke;
bagra(tur.)-nikakav čovjek;loš čovjek;opak čovjek;
bahat(tur.)-obijesan,bezobziran,obijestan,naduven;
bajat(tur.)-nije svjež;
bajati(arap.)-vračati u svrhu liječenja;baciti čini na nekoga;
bajagi(tur.)-tobože,kao da.
U Velici se kaže bajagli;
bajat/bajato(arapska riječ)-koji je ustajao,izgubio svježinu;
bajati(tur.)-vračariti;
Onaj koji govori“tajanstvene riječi“ te na nekog donosi bolesti ili druge nevolje(po narodnom vjerovanju);
bakandže(tur.)-stare cipele;obuća slična opancima;
baklava(arapska riječ)-slatka pita;
baksuz(persij.-turska riječ)-čovjek zle sreće;nesrećan čovjek;
baksuznik-čovjek koji drugom donosi nesreću;
bakšiš(persijska riječ)-dar,poklon,nagrada za učinjenu uslugu;
balčak(tur.)-drška od sablje,jatagana,mača;fig.u govoru se može čuti nagrdi ga do balčaku,u slučaju kada neko nekog nadmudri u raspravama ili verbalnim sukobima;
baluk(tur.)-vrsta veza,šare;vunjena tkanina (balučena-šarana) na razboju,posebna vrsta tkanja;
balvan(tur.)-drveni trupac;stablo ili deblo neotesano;fig.nezgrapan čovjek,priglup;
baljezgati(tur.)-pričati gluposti;govoriti bezveze;
bančiti(tur.)-puno piti,obično uz veliki trošak;
banda(tur.)-strana;razbojnici,odmetnici,opasnu ljudi;
barabar(tur.)-jednako, uporedo, jedno pored drugog, ukorak;
barem(tur.)-bar;samo;
basati(tur.)-tumarati,lutati ili gaziti,npr.snijeg teškim hodom;
barem(tur.)-bar.(Daj mi barem malo vremena da to uradim,kako bi stari rekli u Velici);
baskija(tur.)-grubo otesano tanje stablo,koje se obično upotrebljava za ograđivanje imanja,torova,kotara,…
barut(grčka ili asirska riječ)-eksplozivni materijal(supstanca);
baška(tur.)-napokon,poseban;
batal(arapska riječ)-pokvaren,neuredan,neupotrebljiv,poremećen
(npr.zdravstveno),..
batak(tur.)-dio noge kokoši iznad koljena;
bataliti-okaniti se,napustiti(neku namjeru);ostaviti neki posao,itd.
batisati(tur.)-crknuti,krepati(premoriti se od nekog posla);
baš(tur.)-upravo, zaista, doista;
bašča(tur.)-bašta,vrt;
baška(tur.)-napose;posebno;
bećar(persijska riječ)-neženja,samac,čovjek bez porodice;
bećarluk(tur./persij. riječ)-momkovanje,momački život
bedevija(arap.riječ)-kobila arapske pasmine;fig.jaka,snažna ženska osoba;
begenisati(tur.)-sviđati se,dopadati se;biti po ukusu;
beharati(persijska riječ)-cvjetat.U Velici se moglo čuti:Probearale su voćke.
bekrija(tur.)-onaj koji dobro pije,pijanica;propalica;
belaj(arapska riječ)-zlo,nesreća,muka,napast,nagraisati na zlo;
bena(tur.)-budala,glupan,glupača.U razgovoru Veličana se moglo čuti:Viđe li onu benu ljudsku.
belaj(tur.)-nesreća,nevolja,muka;rusvaj,čudo;
beli(arapska riječ)-zaista,sigurno,valjda,baš.(Npr.u Velici.Beli mu ono neću vratiti);
beljiti(tur.)-buljiti,netrmice gledati;
bena(tur.)-budala;luda;
benav(tur.)-glupav;blesav;
benaviti(tur.)-glupirati se,govoriti gluposti;
berićet(tur./arap.)-napredak,obilje,izobilje,obilan rod,rodna godina(berićetna godina);
berićetan(tur.)-napredan,rodan,obilan;
berber(tur./persijska riječ)-zanatlija koji šiša,brije;
bez(tur.)-pamučno platno;
beut(behut)(pers.riječ)-opijenost,nesvijest,…
biber(tur.)-biber(začin);
bile(tur.)-čak,za pravo,šta više;
biljmez(tur.)-neznalica,neupućen čovjek,nevješt čovjek,čovjek malih intelektualnih sposobnosti;glupan,budala,danguba;
birindži(tur.)-prvi,najbolji,…
birvaktile(tur.)-nekada,u ono doba;
bitisat(tur.)-navaliti,opstajati,postojati;
biza(tur.)-kučka skitara;fig.ženska osoba slobodnog ponašanja;
bizgulja(tur.)-snažna,jaka ženska osoba;
bjelanče(tur.)-bjelance kod jsjeta;
blejati(tur.)-oglasiti se kao ovca;avetati;
blejo/bleko(tur.) –glupan,osoba koja bleji,luta,aveta[1] ;
bogaz(tur.)-klanac,klisura,tjesnac;
boj(tur.)-sprat(na kući);
boja(tur.)-farba.Dalje,riječ farba je njemačkog porijekla.
bojadžija(tur.)-čovjek koji se bavi bojenjem;
bol(tur.)-dosta,dovoljno;
boranija;buranija(arapska riječ)-zeleni pasulj,ma(h)una koja se upotrebljava kao povrće za jelo;
bostan(tur.)-zajedničko ime za lubenicu i dinju(pipun);
brabonjak(tur.)-ovčiji ili kozji izmet;
brav(tur.)-ovan ili ovca;fig.osoba bleskasta,neznavena;
bre(tur.)-čest uzvik u brojnim balkanskim jezicima. Uzvik se koristi za izražavanje odobravanja, pohvale ili čuđenja.
“Đe si ti bre cijeli dan te čekamo”.
brecnuti(tur.)-priprijetiti;obratiti se povišenim prijetećim glasom;
brenovati(tur.)-uređivati kosu,tako da dobije poseban i trajniji oblik;fig.uvažavati nekog,poštovati nekog;
brkljajica(tur.)-račvasta mala naprava (napravljena od vrha četinara),koja služi za miješanje nekog kašastog jela ili kisjelog mlijeka),starinski „mikser“;
brst(tur.)-lišće drveća koje stoka jede(brsti);
britvuljin(tur.)-mali nož na sklapanje;
bubina(tur.)-crijevni parazit kod čovjeka,pantljičara;
bubreg(tur.)-jedan od dva unutrašnja organa koji luče mokraću;
bućkuriš(tur.)-bilo što smućkano od jela(hrane);
budala(arapska riječ)-ludak,manita osoba;čovjek šeret koji imitira budalu;
budžak(tur.)-ugao,ćošak;
buđ(tur.)-plijesan,paučinasta prevlaka na hrani;
bujur(bujrum,tur.)-izvoli;naprijed;
bunar(grč.)-duboko iskopana jama za kaptažu podzemnih voda;
bunjište(tur.)-gomila formirana od naslaga stajskog đubriva;
buljuk(tur.)-četa ljudi (broji oko 100 ljudi);veliko stado ovaca,koza;
burazer(tur.)-brat;drug,prijatelj;
burgija(tur.)-svrdlo (alatka za bušenje);
burek(tur.)-pita s mesom(sirom,jabukama,…);
burma(tur.)-vjenčani prsten;
busija(tur.)-utvrđen zaklon(đe se čeka);mjesto pogodno za zasjedu;
but(tur.)-dio zadnje noge iznad koljena kod životinja;
buturast(tur.)-bucmast;debeo;
buzdovan(tur.)-topuz;figurativno:budala,glupak;
C-Č
cecati(tur.)-cimati,ljuljati,nešto teško nositi,pomjerati;
crkavica(tur.)-malo,nešto sitno(malo),jadno,slabo;
cicija(tur.)-tvrdica;tvrd na novcu;škrtica;pretjerano štedljiv;
cifra(persijska riječ)-znak za obilježavanje brojeva;
crepulja(starobalkansko porijeklo)-glinena posuda okruglog oblika za pečenje hljeba,ite,mesa,krompira,….Preko crepulje se stavljao sač i nagrtao žar sa pepelom,pod kojim se pekao hljeb ili nešto drugo.Ova posuda se pravila na Balkanu još na prelazu iz VII na VI vijek prije nove ere.Porijeklo je od starobalkanskih naroda.
čadir,šator(pers.riječ)-šator.U velici se riječ šator koristi i za kišobran.
čadir-bez (čadri bez-pers./arap.)-vrsta debelog beza (bijele pamučne tkanine);
čafurka(tur.)-prazna glava;glavurda;
čaj(kin.)-čaj;
čak(tur.)-daleko,sve do;(Tražio sam ovce čak do Mokre);
čakija(tur.)-nož,džepni nož koji se sklapa;britva;
čakar/čakarast(tur)-razrok,onaj koji je raznobojnih očiju;razrok;zrikav;
čakma(tur.)-zid od letvi i sitnog kamena;
čakmara-kuća izgrađena čakmom;
čakšire(tur.)-vrsta istočnjačke muške donje odjeće s dugim turom i uskih nogavica.U velici se naziv čakšire koristio za pantalone.
čalabrknuti/čalabrcnuti(tur.)-na brzinu nešto malo pojesti,samo „brkove omastiti“;
čalma(tur.)-platno omotano oko fesa ili druge slične kape;
čam(tur.)-vrsta crnogoričnog drveta(bor,jela,smrča);
čamati(tur.)-kasniti;ne stići na vrijeme;
čamiti(vjerovatno tur.)- dugo(nešto,nekoga) čekati gubeći nadu;ne doći na vrijeme;
čamovina(tur.)-čamovo drvo,drvo četinara;
čantra(tur.)-tašna;kožna torba;
čapra(tur.)-mijeh u koji se čuva skorup;koža;
čarapa/čorapa(pers.riječ)-čarapa(dio odjeće pletene od vune);
„Udaren mokrom čarapom“ sa značenjem:zatucan,glup,budala;
čardak(pers.riječ)-lijepa,obično dvospratna kuća,dvorac,ljetnjikovac;drvena kuća na stubovima;
čarkanje/čarkati(tur.)-malo prepucavanje u boju,zametanje svađe;poticanje vatre da bolje gori;
čaršaf/čaršav(pers.riječ)-posteljni platneni pokrivač;stalni platneni prekrivač-stonjak;
čaršija(tur.)-središnji dio grada,centar grada,naselje,manje mjesto,trg,pazar, ulice sa prodavnicam;
čatmara/čakmara(tur.)-kuća čiji su zidovi od čačme;kuća pletara.(U Velici se koristio izraz čakma,a za kuću od čakme,čakmara).
U Velici su čakmare rađene tako što su dveni nosači zidova bili opleteni prućem,a zatim malterisani ilovačom s jedne i druge strane.Čakmare u XX vijeku su uglavnom rađene sa čakmom na pregradnim zidovima.Drveni nosači zida su sa jedna i druge strane opšivani horizontalno letvama,koje su bile razmaknute na nekom rastojanju.Unutrašnji prostor koji formiraju letve postavljene s obje strane se punio sitnim kamenom,a zatim malterisao.Tako se formirao pregradni zid.Spoljašnji zidovi su uglavnom bili kameni.
čegtaljka(tur.)-drvena mala naprava kojom su djeca pravila buku;
čekić(tur.)-čekić,poznata alatka zanatlija(stolarski čekić;kovački čekić).Čekić koji se koristio za potkivanje konja su nazivali korać.
čekrk(tur.)-sprava za dizanje tereta u visinu namotavanjem konopca na vitao(kolo);
čelik(tur.)– metal velike tvrdoće koji se posebnim postupkom dobija od željeza;
čengele(pers.)-gvozdene kuke na kojima mesari u mesarama vješaju meso;dvije spojene gvozdenje kuke na koje se objesi zaklani brav radi dranja i vađenja utrobe;
čerečiti(tur.)-komadati,raskidati;
čerek(pers.)-jedna četvrtina,npr.zaklanog jagnjeta ili uopšte brava.Koristi se i kao pojam za komad od nečega raskomadanog;
čerga(tur.)-ciganski šator;
čergar(tur.)-ciganin koji živi pod čergom;
češagija(tur.)-željezna četka kojom se konji timare;
česma(pers.)-česma;
čevrma(tur.)-potkovica za konje;
čibuk(tur.)-cijev sa lulicom koja koristi za pušenje;
čičak(tur.)-biljka Aretium lappa,cvijet.Ima je u Velici.
čifut(tur.)-turski izraz za Jevreje;škrtac,tvrdica;vrijedan i snalažljiv;onaj koji nekom u radu“dere kožu“;
„Pravi je čifut“ sa značenjem:“Sve bi uzeo,oteo“.
ćifta(tur.)-nevaljalac,smutljivac;nastran;
čipčija(pers.)-kmet;seljak bezzemljaš na aginskoj ili begovskoj zemlji;
čikati(tur.)-izazivati nekoga na borbu,na takmičenje,mjerenje snage,vještine,…
činija(pers.)-zdjela od porcelana;
čip(tur.)-mali,kratak,nedostatan;
čivija(tur.)-drveni ili željezni klin;ekser
čiviluk(tur.)-vješalica;
čizma(tur.)-vrsta duboke obuće;
čoban/čobanin(pers./tur.)-pastir;onaj koji čuva ovce;
čoja(pers.)-sukno bolje vrste,mekše i ljepše;
čokanj(tur.)-mala staklena bočica iz koje se pije rakija;
U Velici se koristio izraz fić.
ćopav(pers.)-šepav,hrom,sakat,invalid u nogu;
čorba(tur.)-čorba,supa;
čuka(tur.)-vrh brda;
čukar(tur.)-zbijena šuma nižeg rasta;
čukun/šukun(tur.)-prefiks u složenicama za označavanje srodstva u četvrtom koljenu prema uzlaznoj i silaznoj liniji:čukunđed (šukunđed),čukunbaba(šukunbaba),čukununuk(šukununuk),,..
U Velici se u starije vrijeme koristio izraz šukun.
čuljav/čulj(tur.)-ima male uši;
čutura(tur.)-ovalan i pljosnat sud za piće.Obično je u starijim vremenima bio drveni sud sa šarama i duborezom;
Ć
ćaga(pers.)-papiri(dokumrnti);napisano pismo;dokument;
ćapiti(tur.)-zgrabiti,ukrasti,zdipiti;
ćar(pers.)-dobitak,zarad(u trgovini ili trampi);korist;
ćariti(pers.)-zaraditi putem trgovine;imati korist od nečega ili nekoga;
ćasa)pers.)-dublja posuda poluokruglog oblika u kojoj se servirala čorba,žitko jelo,mlijeko,…
ćato/ćatop(tur.)-pisar;onaj koji vodi jednostavne administrativne poslove;
ćebe(tur.)-grubo izrađeni debeli vunjeni pokrivač (u Velici poznat pod imenom ponjava);
ćef(tur./arap.)-dobro raspoloženje, radost, veselje, uživanje;
ćel/ćela(tur./pers.)-mjesto na glavi sa kojeg opada kosa;nedostatak i opadanje kose;
ćelo-onaj koji je ćelav;
ćenef(tur.)-nužnik;poljski wc;uopšte wc;
ćeif/ćejf/ćef(arap.)-dobro raspoloženje,naslada,uživanje,volja,želja,prohtjev;
ućefiti-obradovati se nečemu;biti dobre volje;
ćeleš(tur.)-podrugljiva riječ za osobu;
ćenef(kenef(arap.)-nužnik;
ćeremida/ćeramit(grč.)-polukružni žljebasti krovni crijep;
ćerpič(tur.)-nepečena,na suncu sušena cigla;
ćesa(tur.)-kesa;
ćevab/ćevap(arap.)-vrsta jela:vareno meso u komade isječeno sa dosta umaka;
ćevapčići-isjeckano ili samljeveno meso koje se oblikuje i peče na roštilju;
ćibrit(tur.)-šibica;
čiča(tur)-čiko,tetak;
ćifta(tur.)-cjepidlaka,tvrdica,trgovčić,malograđanin,sitničar;
ćikara(tur.)-mala šolja za kafu;
ćilim(pers.)-prostirač izatkan od vune,tepih;
ćirija(tur.)-kirija;
ćiplak(tur.)-go.
Izvedenica ćiplaka se koristila za kisjelo mlijeko razrijeđeno sa previše vode,kada se gotovo nije osjećao ukus mlijeka.
ćitab/ćitap(arap.)-knjiga(kod arapa vjrska knjiga),pismo,papir;
ćopav(tur.)-onaj koji hramlje;šepav, sakat, obogaljen, invalidan, oduzet, kljast, šantav, hrom, faličan;
ćora(pers.)-ćorava kobila;
ćorak/ćorac(pers.)-metak manevarski;
ćor(pers.)-bez jednog oka;slijep na jednom oku;slabo vidi na oba oka;
ćordisati(tur.)-naletjeti na nekoga neplanirano;
ćorsokak(tur.)-slijepa ulica;bezizlasna situacija;
ćosav(tur.)-koji je bez dlaka;kojemu ne rastu brkovi i brada;
ćosati/se(tur.)-šaliti se;
ćoše(pers.)-ugao,budžak;
ćosati(pers.)-razgovarati,šaliti se,nadmudrivati se;
ćoškast(pers.)-uglast,na ćoškove;
ćotek/ćutek (tur.)-batina,štap,udarac;
ćufte(pers.)-vrste jela (pržena loptica mljevenog mesa);
ćumez(tur.)-kokošinjac;zapuštena i prljava kuća;
ćumur(tur.)-ugalj (drveni ili kameni);
ćup(arap.)-zemljani duboki sud koji ima dvije ručke sa strane,od dna uzan,a ona se širi do sredine,a zatim postepeno sužava.(Veliki zemljani lonac,koji je služio za kuvanje hrane);
ćuprija(tur.)-most
ćurek(tur.)-malo parče zemlje(imanja);
ćurćutuk(tur.)-mrtav pijan;pijan do besvijesti;
ćuskija(tur.)-gvozdena alatka za bušenje rupe u zemlji;
ćutek(tur.)-batina;udarac;šamar;udari mu ćutek-nagrdi ga;ponizi ga;
ćutuk(tur.)-neznalica,glupa osoba,budala;
D
daidža/dajo(tur.)-ujak,dajo;
Kod Veličana se dugo nakon Drugog svjetskog rata koristio naziv dajo za ujaka.
dalavera(tur.)-podvala,prevara,smicalica;
U Velici se za čovjeka koji bio spreman podvali,prevaraariti,praviti smicalice,koristio termin dalavera.
damar(tur.)-žila,krvi sud;
danuti(tur.)-malo počinuti,odahnuti,odmoriti;uzeti daha;
dara(tur.)-težina pakovanja neke robe;
darmar(arap.)-nesređeno,ispreturano,izmiješano;
davija/dava(arap.)-tužba,optužba,parnica
U Velici se moglo čuti:“Što ga jaden dovijaš?“
debe(tur.)-drvena pljosnata posuda za vodu;
dedo/deda(tur.)-đed,djed (U Srbiji deda,a u Crnoj Gori đed);
degenečiti(tur.)-batinati
U Velici se za pijanog čovjeka govorilo:“Viđi kako se udegenečio“,itd.
degenek(tur.)-batina,šipka za batinanje
U Velici degenek je osoba koja nije spretna-sposobna bil šta da uradi.
dekati(tur.)-tjerati nekog da nešto uradi,posluša;
delija(tur)-junak,junačina,silan čovjek;
dembel/dembelj(pers.)-lijenština,neradnik,trom,lijen,gotovan;
derman(pers.)-spas,lijek,pomoć;izlaz;
dešpekt(tur.)-prkos,kapric,zloba,inat;
dibitus(tur.)-potpuno,sasvim,pravi;
Dibidus budala-Prava budalu.
dilber(pers.)-lijep,krasan,ljepotan(momak);
dušman(pers.)-zakleti neprijatelj,zakleti protivnik;
dibidus(tur.)-sasvim,potpuno;
direk(tur.)-greda,drveni stub,bandera;
dirinčiti/dirindžiti(tur.)-naporno raditi;obavljati teške poslove;
divaniti(tur.)-pričati, razgovarati, komunicirati, voditi razgovor;
dizgin(tur.)-dio zaprežne opreme;dugi kaoševi kojima se upravlja upregnutim konjima;
džambas(per.)-preprodavac konja,dobar poznavalac konja,vještak za konja;
dolama(tur.)-vrsta starinske muške i ženske nošnje,slične kaputu do koljena;
dolap(tur./pers.)-sprava za prženje kafe na vatri.
Ova riječ kod Persijanaca i Turaka ima i druga značenja.
davija(tur.)-tužba,žalba,parnica;
davijati –špijati;potkazivati;žaliti se na nekog;
dokon(tur.)-besposlen,završio sve poslove;
dorat(tur.)-konj zatvoreno crvene boje,crvenkaste dlake;
dragovoljno(tur.)-svojom voljom,samovoljno;
drangulija(tur.)-predmet bez vrijednosti;sitna bezvrijedna stvar;jeftini nakit;beznačajna stvar;
dreždati(tur.)-stajati na jednom mjestu (obično čekajući nekog);
duduk(tur.)-glup,ograničen čovjek;glupak;neznalica;
dugme(pers.)-puljica,dugme;
dućan(tur.)-prodavnica;
duhan/duvan(arap.)-duvan;
dustaban(tur.)-ravan taban;ravno stopalo;
duvar(pers.)-zid;
duvarina(pers.)-zidina od porušene kuće;stara oronula kuća;
dušek(tur.)-madrac;vunjeni dio postelje na kojem se spavalo;
dušman(tur.)-neprijatelj;protivnik;
DŽ
džaba(tur.)-ono što je besplatno;po niskoj cijeni,uzalud;nizašta;
džada(arap.)-cesta,drum,put;
džabaluk(tur.)-onošto se dobija besplatno(bez truda i novca);
džaklja(naziv nepoznatog porijekla)-mala tkana torba sa puno šara,koja je imala trak(upleteni „konopac“),a služila je za nošenje sitnijih stvari.Džaklja je đacima služila za nošenje knjiga.
džam(pers.)-prozorsko staklo;
džamadan(pers.)-vrsta zatvorenog muškog prsluka (obično pletenog),koji se oblači preko košulje;
džanarika(tur.)-vrsta šljive okruglog ploda;
džeferdar(tur.)-vrsta puške koja je ukrašena;
dželat(arap.)-krvnik;čovjek koji izvršava smrtne kazne(bezdušnik,nemilosrdan čovjek);
dženabet(arap.)-poganac,nevaljalac,spadalo,prokletnik;pogana osoba;
džep(arap.)-džep,špag(prorez na odjeći gdje se drže sitnice);
U Velici se govorilo:“Turi to u špag i pazi da ne izgubiš(stopiš)“.
džezva(tur.)– posuda sa drškom za kuvanje (turske) kafe;
dževap(tur.)-dati nekom nešto iz milosti;pomoći nekom u nevolji;izaći na kraj;
džibra(tur.)-komina(trop)od šljiva ili drugog voća;
džidža(tur.)-igračka za đecu;imitacija pravog nakita(jeftin nakit);drangulija;
džezva(tur.)-bakarna posuda posebnog oblika koja služi za kuvanje kafe;
džigerica(pers.)-jetra;džigerica (bijela i crna);
džilitati/se(tur.)-bacati se,praćakati se,koprcati se;
džoka(tur.)-dugački tkani vunjeni kaput(sličan talaganu);veoma široka pletena ženska raša;
džomba(arap./pers.)-provalija,ponor,bezdan,nestabilno tlo.
Džombast put(put koji je dosta izrovan,sa povelikim udubljenjima).
džukela(arap.)-ružan i otrcan pas;figurativno-rđav čovjek,pokvarenjak;
džumbus(tur.)-metež,rusvaj,nered,galama;
Đ
đerdan(pers.)-ogrlica(ženski nakit oko vrata);
đipiti(tur.)-naglo skočiti,ustati;
đogat(tur.)-konj bijele boje;
đozluci(tur.)-naočari;
U Velici su govorili:“Viđi kako je turilo one đozluke na oči“.
đon(tur.)-donji dio cipele ili druge obuće kojim čovjek se naslanja na tlo;
đubre(grč.)-stajsko đubre,gnoj u rani;
đule(tur.)-puščano zrno, metak;
đuture(tur.)-odokoa,otpriike,bez mjerenja;
Termin se koristi pri prodaji nečega sve ujedno(ukupno,odjednom),bez mjerenja,brojanja ili razdvajanja;
đuturum(tur.)-nesposoban za rad,nespretan,nemoćan,oronuo,star;neznavena osoba;
đuveč(tur.)-vrsta jela(jelo od povrća,oriza i mesa);
đuvegija(tur.)-mladoženja,zaručnik,vjerenik;silan momak;
E
ela(tur.)-odobravanje da se nešto uradi;
Na pitanje:“Oću li donijeti sić vode“,odgovor je glasio:“Ela donesi“.
ekser/jekser(tur.)-čivija,ekser,klinac.
ergela(pers.)-farma konja;krdo,mnoštvo konja;
e vala(tur.)-dobro,tako je,bravo;
F
fajda/vajda(tur.)-korist,dobit;
fakir(pers.)-siromah,fizički jadan čvjek;
fenjer(grč.)-ručna zastakljena svjetiljka(svjetiljka unutra);
fildžan(tur.)-šolja za kafu ili čaj,bez drški sa strane;
fistan(pers./grč./arapski)-ženska suknja;
fišek(tur.)-metak za pušku;
fitilj(arap.)-vrpca za paljenje vatre na svjetiljki sa gasom(petrolejom);vrpca za paljenje eksploziva;
Na starim spravama za osvjetljavenje koje su u narodu bile poznate pod imenom „cica“,i koje su bile bez stakla,fitilj je iz posudice valjkastog oblika izlazio iz gasa(petroleja).
frljiti/frljeknuti(tur.)-baciti nešto iz daleka;brzo ustati(u ljutnji);
fukara(tur.)-siromašan,sirotinja,bijeda;pežorativno-propalica,bijednik,ništa roba,nikakav čovjek,loše čeljade;
fursat(arap.)-samovolja,kada se nekom pruži prilika-pogodan čas da odbija nešto završiti;osornost;
furuna(tur./grč.)-limena peć bez rerne,obično cilindričnog oblika;
G
gajret(tur.)-napor,trud,pomoć,nastojanje,privrženost;pomama,nestašluk;
U Velici su stariji zborili đeci kada su nemirni(pomame se):“Ajde,sad gajret“,što bi značilo:“Ajde sada pomamite se“.
garib(tur.)-ružan,jadan;star;
gajtan(grč.)-pamučna ili svilena upredena vrpca koja služi za porubljivanje i ukrašavanje odjeće.
U Velici je gatnjik vrpca koja je služila za pritezanje gaća oko pojasa,kako ne bi padale.
galama(tur.)-vika,dreka;
galamiti-vikati,drati se;
galatan(tur.)-prljavnečist;
galatinja(tur.)-prljavština;nečistoća;
graja(tur.)-žamor,galama,vika;
gulanfer(arap./pers.)-spadalo,budala,fakir,mangup,skitnica;
gungula(tur.)-mnoštvo,gomila svijeta koji se tiska;gužva,metež;
gurabija(tur.)-vrsta kolača;
gurbet(arap./tur)-skitnica,nomad;Pripadnik romskog naroda- čergaš i skitač;
guvno(tur.)-mjesto đe se vrše žito;
H
hair/air,ajir(arap.)-sreća,dobro;
(Prijatelju,ajri ti bilo,kao se govorilo kada se nekom nešto proda,npr.stoka).
hajde/ajde(tur.)-idemo,pođi,pođimo;
hajduk(arap.)-odmetnik od vlasti,drumski razbojnik,lopov;
halal/alal(arap)-alal(ti bilo),prosto ti(od mene bilo);praštam ti,poštenim načinom stečena imovina;
halabuka(tur.)-buka,vika,povika,metež,nered;
(h)aram(tur.)-proklestvo,prokleto(suprotno od alal),ono što je zabranjeno,grehota;
harač(arp.)-državni porez na zemlju i prihode od žetve za nemuslimanske podanike islamske države koji su se mirnim putem podčinili muslimanskoj dominaciji;danak;
harambaša/arambaša(arap./tur.)-vođa hajduka,starješina hajdučke čete,
(h)arli(tur.)-sa srećom,srećno ti bilo;
hatula/atula(tur.)-šupljina;prostor na zidu pod strehom (unutra) ispod krova;
hej/ej(pers.)-O!,Oh!.“(h)ej ti,dođi ovamo);
hič/ič(pers.)-ništa,nikako;
(h)eljda(tur.)-žitarica koja se koristi u ljudskoj iskrani;
hilla/ilja/iljbe (arap.)-varanje,laž,prevara,podvala;
(h)izmet/izmet (tur./lat.?)-fekalije, izlučevina (ljudske ili životinjske),fig.pogan,nesoj;
horda(tur.)-neobuzdana grupa,neorganizovana gomila, vojska osvajača koji bezobzirno i brutalno pljačkaju i uništavaju;
hršum/ršum(pers.)-povika,ljutnja,razbješnjenost,kada neko u bijesu uništi stvari,razbaci,…itd.
hurda/urda (pers.)-grušovina,tj.ugrušano mlijeko prvih dana kada se krava oteli.
U Velici se govorilo grošavina,sa istim značenjem.Postoji značajan broj istraživača koji smatraju da je urda(sa istim značenjem riječ)vlaškog porijekla.
I
ibret(arap.)-čudo,ljuta žena oštrog i poganog jezika;
U Velici riječ ibret se koristi za ljutu ženu.
ibretnica(tur.)-ženska osoba bezprizornog ponašanja;
ibrik(pers.)-bakarni sud za vodu sa uskim grlom na kome je kupast poklopac;
ič(tur.)-ništa;nema;
idžara(arap)-zakup,kirija,
U Velici se koristila riječ idžara za kuću,ali ne sa navedenim značenjem.
igbal(arap.)-sreća,srećan slučaj;
igbalija(tur.)-čovjek sa igbalom (srećom).
Za ponekog u Velici su govorili:On je igbalija.
ile/ilja(tur.)-laž,podvala,prevara;
iljadžija(tur.)-lažljivac;prevarant;
iljač(tur.)-malo;za lijek;
inad/inat(arap.)-kapric,prkos,inat,tvrdoglavost,svađa,zavada;
isan(tur.)-čeljade;čovjek;ljudski stvor;
U Velici su govorili isan za čeljade.
ise(tur.)-dio (dio imovine);
iskat(arap.)-jedna vrsta milostinje koja se dijeli sirotinji;
U Velici se moglo čuti:“Išti(traži mu) mu to,dako ti da“.
isporče(tur.)-poslednje dijete što se rodi;
istabanati(tur.)-dobro išibati po tabanima;
išćil(arap.)-slutnja,naslućivanje,slutnja.
U Velici su govorili kod igranja koza(sakrivanje prstena ispod čarapa ili kapa i pogađanja gdje bi mogao biti sakriven prsten.Kažu:“Imam išćil da je ispod ove ili one kape“).
išćiliti-pogoditi đe je,npr.prsten;išćiliti đevojku (pronaći đevojku koja bi ti se najviše dopala);
izba(tur.)-prizemni dio kuće koji služi za konak stoci;
izbeharati(tur.)-procvjetatai(Ove godine je dobro voće izbeharalao).
izdegenečiti(tur.)-istući,izbatinati;
izmećar(tur.)-sluga;pežurativno.podlac,ulizica;
J
jabana/jabanac(pers.)-stranac,tuđin,nesrodnik;
jadac(pers.)-tanka prsna kost kod pernate živine koja ima dva kraka;vrsta opklade-lomiti jadac.Znači da dvije osobe uzmu kost „jadac“ za dva kraka i tegleći je razlome,pa poslije toga ko prvi pogriješi ili se prevari,gubi opkladu.
jagma(pers.)-grabež,grabljenje,otimanje,pljačka;
jalakati(pers.)-vikati:Jalah,jalah (bože,bože).
U Velici značenje riječi alakati je:skitati,pomamljivati se.Moguće je da ima veze sa ovim persijskim značenjem u smislu:Bože,bože oće li se smiriti,skrasiti.
jamuža(tur.)-tek pomužena neskuvana varenika;
japija(tur.)-drvena tesana ili obla građa (koja se obično upotrebljavala za rogove na kući);fig.fizički veoma razvijena osoba;
japundže(tur.)-kišna kabanica;ogrtač od debelog sukna(poznat pod imenom talagan).
U Velici su znali reći:“Turi na glavu ovu japundži i idi doćeraj stoku“.
jarak(tur)-prokop za odvod vode(kanal);
jaran(pers.)-prijatelj,drug;
jarina(tur.)-jagnjeća vuna(prva strižba);
jaruga(tur.)-pukotina koju napravi bujica;manji kanal;
jastuk(tur.)-uzglavlje,jastuk;
U Velici se govorilo jastek.
jatagan(tur.)-dugi krivi nož u obliku sablje;
jatak(tur.)- onaj koji skriva hajduke i daje im sklonište ili njegov pomagač u tom poslu;
javašluk(tur.)-nemar,neurednost(u poslu);
ječmičak(tur.)-čmičak:mali čirić koji se pojavljuje kao oboljenje na očnom kapku;
jelek(tur.)-prsluk;
jendek(tur.)-uvala,kanal;jarak;
jendisati/jandisati(tur.)-nadvladati,nadjačati;kididsati;
jenđija(tur.)-anđija:žena ili đevojka koja ide u svatove po nevjestu i prati je da ne bi bila sama među muškarcima;
jenđibula (tur.)-anđibula;
jesir(esir(arap.)-zarobljenik,sužanj,bolesan od nečega;
U Velici su govorili:“Jesir sem,nikud ne mogu na noge“.
jogun/jogunast(tur.)-svojeglavo,bijesan;samovoljan;koji neće tuđoj volji da se pokori;
jogurt(tur.)-vrsta kisjelog mlijeka koja se kisjeli na poseban način;
jok(tur)-ne,nije,nikako;
jok vala(tur)-nije bogme;
jorgan(tur.)-posteljni pokrivač napunjen pamukom ili vunom i prošiven;
jorgovan(pers.)-jorgovan(biljka koja cvjeta);
jufka(tur.)-na tanko razvijeno tijesto za spravljanje pite;
(j)ular(grč.)-oglavina i povodac za konja;
jurdisati(tur.)-jurišati;navaliti;
juriš(tur.)-napad,navala.
K
kabast(tur)-krupan,velik,nezgrapan,glomazan; koji zauzima mnogo prostora, koji je velikih dimenzija.
kabadahija(tur.)-nasilnik;
kabul(tur.)-pristanak;dozvola;naklonost;tolerancija;
kabuliti(arap.)-prihvatiti,pristati na nešto,usvojiti,..
kačak(tur.)-odmetnik (od vlasti),bjegnac;
kačamak(tur.)-vrsta jela napravljena kuvanjem od kukuruznog brašna;
kačkavalj(tur.)-vrsta masnog žutog sira,kja se prodaje osušena u većim ili manjim kolutovima;
kadir/kader(arap.)-mogućan,sposoban,koji je u stanju nešto da uradi;
kafana(arap./pers.)-kafana,krčma;
kavez(pers.)-drvene rešetke na prozorima u starinskim kućama(Kao da je u kavezu);
kafa/kava(arap.)-kafa;
kaiš(tur.)-pojas,reme,opasač od kože;
kajsija(tur.)-kajsija(voćka);
kaiš/kajiš(tur.)-košni opasač,remen (remik);prsteni krug oko kovine kao obruč;
kajdanka(arap.)-bilježnica(sveska) za muzičku nastavu,za zapisivanje nota;
kajgana(pers.)-jelo od jaja (jaja se umute i isprže na ulju ili masti);
kajmak(tur.)-skorup;
kajsija(tur.)-vrsta voća (kajsija);
kalajdžija(tur.)-zanatlija koji kalaiše suđe;
kalaisan/tur.)-prevučen kalajem;
kalaš(pers.)-rasipnik,raspikuća,koji uludo troši imetak.
U Velici se koristi izraz raskalašan sa istim značenjem.
kalauz(tur.)-ključ u obliku kukice kojim se može otvoriti starinska brava na vratima;
kalčine(tur.)-stare cipel(obično duboke);
kaldrma(grč.)-kamenom popločan put;
kalem(grč.)-drveni mali valjak za namotavanje niti,konca,pređe,žice;grančica kojom se voćka oplemenjije;
kalup(pers.)-obrazac,forma,oblik;drvena naprava u obliku cipele kojim se služe obućari(opančari)pri pravljenju obuće;
kandžija(tur.)-bič;
kanat/kanatiti(arap.)-razdijeliti-dijeliti,podijeliti na djelove;
kanap(arap.,možda uzeto od latinskog)-konac od konoplje;
kandža(tur.)-oštri nokat od ptice grabljivice;
kanta(tur.)-limena posuda za posuda za vodu ili druge tečnosti.(Sprava u obliku metalne šipke ili poluge,sa zdjelicama za teret na kraćem i tegom na dužem krakuNa dužem graku su urezane mjere za težinu).
kantar(tur./arap.)-stara viseća sprava za mjerenje težine;
kapak(tur.)-drveno ili metalno krilo na prozoru koje spolja zatvara prozore;
kapara(tur.)-kapara,dati dio novca za ugovorenu trgovinu;
kapidžik(tur.)-mala vrata,vratanca;otvor za izlaz pod krov kuće;
kapija(tur.)-vratnica,ulazna vrata na dvorištu, zgradi, tvrđavi, gradskom bedemu.,prolaz između stena;
kaplaisati(tur.)-spopasti,poklopiti;
karabatak(tur.)-gornji deblji dio noge kod živine;
karaboja(tur.)-crna boja;
karabusit(tur.)-remetiti,kvariti;
karakondža(tur.)-vještica
karaula(tur.)-stražara,policijska stanica,vojna pogranična stanica;
karamaka(tur.)-sorta kruške;
karavan(tur.)-kolona robom natovarenih kola,konja;
kasap/kasapn(arap.)-mesar;
kastile(arap./tur.)-namjerno,sa namjerom;s umišljajem;
kašika(tur.)-kašika(dio pribora za jelo);
katran(arap.)-crna i gusta tečnostneugodnog mirisa,koja se dobija kuvanjem borove smole ili suvom destilacijom iz drveta i kamenog uglja;
kavga(pers./arap.)-svađa,prepiranje,tuča,
kavgadžija-svađalica,čovjek koji izaziva svađu;
kavez(tur.)-kućica za pse,kojoj su sa strane drvene letvice(proške),zatvorska prostorija zatvorena rešetkom;
kazan(pers.)-veliki bakarni kotaokoji sa strane imaručke za nošenje;
kesa/ćesa(arap)-vreća,torba,papirna vrećica;
kesten(koštan(grč.)-biljka poznata pod istim imenom u našim krajevima sa plodovima istog imena
kičma(tur.)-leđa,rbat;
kidisati(tur.)-navaliti,napasti nekoga,nešto;
kijamet(arap.)-sudnji dan,smak svijeta;figurativno:nesreća,uzbuna,loše vrijeme;
kiosk(pers.)-omanja kućica za prodavanje sitne robe;za prodaju duvana;
kirija/ćirija(arap.)-zakup,zakupnina,plata za kiridžiske usluge;
kofa(tur.)-sud okrugle osnove,širi pri vrhu,sa polukružnom drškom koja služi za nošenje vode;
kolaj(tur.)-lako,bez napora;
kolaj rabota-lak posao,laka rabota;posao bez teškoće;
komšija(tur.)-susjed,komšija;
komšiluk(tur.)-susjedstvo;
konak(tur.)-prenoćište;pomoćni objekat za smještanje stoke;
konačište(tur.)-prenoćište;
konačiti(tur.)-noćiati,prenoćivati;
kondura(tur.)-cipela,cokula;
kopča/kovča(tur.)-sprava;metalna kukica i mali metalni kolutić za koji se kukica zadijeva;
kopile(tur./arap./vlaš.)-nezakonito dijete;“kurvin“sin;pogrdno-kurvin sin;rđa od čovjeka;
koptisati(tur.)-iznenada spopasi nekog;iznenada se pojaviti,iskrsnuti;
kostura(tur.)-stari,tupi nož;
kovrdža/kovrča(tur.)-uvijena kosa,uvojak;
krdža(tur.)-vrsta jakog-lošeg duvana;
krdžajlija[2](tur.kircah)-hajduk koji je robio u sjevernom dijelu nekadašnjeg turskog carstva,koji je bio iz grada Krdže u Rumeliji;
kreč(tur.)-materijal bijele boje dobijenn pečenjem rečnjaka;
krevet(grč./tur.)- dio pokućstva koji služi za ležanje i spavanje;
krntija(tur.)-stara,dotrajala i od duge upotrebe neupotrebljiva stvar;
kubura(tur.)- starinsko vatreno oružje, puni se prahom i ispaljuje jednom iz ruke kao pištoljem, kratka puška,
kuburiti(tur.)-živjeti sa teškoćama;patiti i boriti se sa nevoljama i nedaćama u životu;
kula(tur.)- toranj, tvrđava; visoka građevina;
kuluk(tur.)-obaveza ličnog neplaćenog rada(na izgradnji puta ili drugim poslovima);
kulučiti(tur.)-tegliti;raditi besplatno za nekoga;tlačiti;
kundak(tur.)-drveni dio puške;
kurada(tur.)-rđav konj,kljuse,raga,iznemogao konj;
kuršum(tur.)-puščano zrno,metak;
kurtalisati(se)(tur.)-spasiti se od nečega-nekoga,izboriti se,osloboditi se nekoga(nečega);izbaviti se;
kusur(arap.)-sitan novac koji se vraća onom ko plaća krupnim novcem;
kusurati(se)(arap..)-izravnjavati račune sa nekim;podmirivati međusobne račune;
kutija(grč.)-škatula;drvena ili limena posuda sa poklopcem u kojoj se drži šećer;
L
lakrdijaš(tur.)-šaljivdžija,spadalo.Koristi se i izvorni turski oblik lakrdijaš.
lakrdijati(tur.)-šala puna nestašluka;ludorija;budalaština;
lampa(grčki)-petrolejska svetiljka;
lastika(grč.)-guma,gumena vezica (za čarape);
leđen(tur.)-lavor (od metala);
leš/lješ(tur.)-mrtvo tijelo čovjeka ili životinje;strvina;
limun(tur.)-vrsta mediteranskog voća;
livada(tur./praslov.?)–livada je travnata poljana (ledina, zaravan, proplanak ili čistina), koje su u prošlosti često bile korišćene kao pašnjak (pasište) za ispašu stoke ili prikupljanja sijena za zimsku prehranu;
lokum(arap.)-kocka šećera(lokum šećera);
U turskoj rahat lokum ili ratlokum je izvedenica od lokum,alidrugačijeg slatkog sastava;
londža(tur.)-skup,dogovor,zbor;
limun(pers.)-limun;
lula(pers.)-lula za pušenje.
M
maala(tur.)-mahala,dio sela ili grada;četvrt,zaseok;
mafiš(arap.)-vrsta kolača;U Velici ima značenje:ništa;prazno;matrak;
mahnit/manit(arap.)-lud;
muannit(tur.)-inadžija,tvrdglav;muanat čovjek;
mahrama/marama(arap.)-ubrus,peškir;marama kojom žene pokrivaju glavu;
mamurluk(arap./tur.)-bunovnost,stanje poslije dužeg nespavanja;
maja(arap.)-kvasac,sirište,maja;
Maja je kvasac koji su žene koristile u procesu sirenja-pravljenja sira.Maju su samostalno pravile planinke na katunu.
majasilj/mujasil(arap.)-vrsta kožne bolesti koja se javlja najviše po rukama i po stegnima između nogu;
mandal(tur.)-drvena ili gvožđena šipka(poluga)kojom se sa unutrašnje strane zatvaraju vrata;
Izvedenica,zamandaliti,znači postaviti mandal,tj.zatvoriti mandalom vrata.
manijak(grč.)-onaj koji pati od manije;
manit(tur.)-nenormalan u ponašanju,luckast,blesav;
makar(pers.)-bar,barem,iako;
makaze(arap.)-makaze,nožice;
majmun(tur.)-majmun;
majmunluk(tur.)-nestašluk,vragolanstvo,prevelika živost;
majstorluk(lat./tur.)-majstorska vještina;vještina;
mal(arap.)-imovina,imetak;stoka;blago;
mamuran(tur.)-bunovan,sanjiv;otrijeznio se od pretjeranog pića;
mana(tur.)-negativna osobina karaktera;deformitet u anatomskoj građi;
mangup(arap.)-vragolan,nestašno čeljade;probisvijet;osoba slabih moralnih osobina;nevaljalac;spadalo;
marama(pers./tur.)– povezača, šamija (Četvrtast ili trouglast komad tkanine za pokrivanje glave, vrata ili leđa;Vunena marama kojom se zimi povezuje glava.)
marifet(arap.)-znanje,umijeće,vještina,majstorija;smicalica,ujdurma;
marifetluk(tur.)-prepredenost,lukavstvo;
mašala(h)(tur.)-berićetno,lijepo;
Po narodnom vjerovanju kada se vidi nešto lijepo,treba reći mašala,da se nebi ureklo ono što se gleda.Kada se vidi dijete,lijep momak,djevojka,kaže se mašala.
maše/mašice(pers.)-dvokraka metalna hvataljka i razgrtanje žara;
matrak(tur.)-ništa,prazno;fig.loš čovjek,osoba bez karaktera,ništavilo;
matuf(tur.)-senilan,izlapjeli čovjek;
mećin/mećek(tur.)-mali dio kod razboja za tkanje,na kojem je namotan konac za potku;
melem(grč.)-mast koja se kao lijek previja na rane;
megdan(arap.)-boj,dvoboj,duel;
mehana(tur.)-krčma,kafana,gostionica;
melez(arap.)-mješanac(koji nije čistokrvni bijelac ili crnac);
melem(tur.)-narodni lijek za rane,kraste(obično mast);
memla(tur.)-vlaga;ustajao vazduh;
mengele(grč.)-zanatlijska drvena sprava za stezanje i presavijanje;
merak(arap.)-naslađa;uživanje,zadovoljstvo,ugodno osjećanje,ugodno raspoloženje;čežnja za nečim;
merdevine(pers.)-stube;
meraklija(arap./tur.)-onaj koji voli uživanje,provođenje;
mermer(grč.)-mermer(mramor),posebna vrsta kamena;
meza/meze(pers.)-zakuska;jelo koje se uzima uz rakiju i vino;
majdan(arap.)-mjesto odakle se vadi ruda ili kamen;
milet(arap.)-narod;mnogo djece;soj,osoba lošeg karaktera;zla i nastrana osoba;
Izvedenica,umiletio se,sa značenje:pretvara se,umirio se;ulaguje se.
minđuša(tur.)-nakit koji se nosi na ušima;
miraz(arap.)-imovina koju đevojka donosi prilikom udaje;
misirka(arap./tur.)-vrsta tikve;
mistrija(arap.)-zidarska alatka;
mufljuz(tur.)-propalica;pokvaren;rđav čovjek;bitanga;
mufte(pers.)-besplatno,džabe;
muanat(arap.)-osjetljiv(brzo reaguje);koji ne podnosi(nešto,nekoga);brzo reaguje bez mnogo razmišljanja(sa ljutnjom);
musafir(arap.)-gost;putnik namjernik;
musaka(arap.)-povrće pripremljeno za jelo sa mljevenim mesom;
mušema(arap.)-gumirano platno,ovošteno platno(koristi se kao stonjak);stonjak,tavaja;
mušterija(arap.)-kupac,klijent,onaj koji nešto želi,..
muštuluk(pers./tur.)-nagrada koja se daje onom ko prvi javi dobru-radosnu vijest.
muštulukdžija(tur.)-osoba koja prva donese radosnu vijest;
N
nabasati(tur.)-naići na nešto;hodajući udariti u nešto;
nafaka(arap.)-hrana,jelo,piće;sudbina,sreća,volja božja;lljetina,rod,stoka;
nadžak(tur.)-zlo;čandrljivo čeljade;svadljiva ooba;osoba nezgodne naravi;
naimar/neimar(tur.)-zidar;
nalet(arap.)-prokletnik;đavo;demon;čeljade nezgodne naravi;
U narodu reći:“Nalet te bilo“ ima značenje „Đavo te odnio“ ili“Neka si proklet“.
U Velici su govorili sa nekog:Nalet ga bilo (Neka ga đavo nosiili proklet bio).
nana(tur.)-ljekovita biljka prijatnog mirisa poznata i pod imenom metvica;
namćor(tur.)-zadrt čovje;tvrdglav,nabusit,mrzovoljan;čovjek rđav naravi;
narandža(tur.)-tropsko voće(pomorandža);
nevakat(tur.)-nevakat (ne stići na vrijeme,kasniti);doći kasno;kasniti;
nimet(tur.)-hrana;božji dar;blagodet;
nišan(pers.)-cilj,meta prilikom gađanja vatrenim oružjem.
U Velici su govorili lišan (dio na cijevi puške kroz koji se gledao cilj na meti).
nizam(arap.)-regularna vojskau Turskoj carevini.
O
obravnica(naziv nepoznatog porijeklo)-tkana torba od vune sa puno šara,koja je služila za nošenje sitnijih stvari.Imala je trak (upleteni „konopac“)koji je služio za nošenje obravnice preko ramena;
odaja(tur.)-soba;stambena prostorija;
odžak(tur.)-dimnjak;dom,kuća,porodica,koljeno(pas);
odžaković(tur.)-od dobre kuće,čuvene kuće;
ograjisati(tur)-naići na nekakvu neprijatnost;nastradati,na zlo udariti;
oka(arap.)-stara mjera za težinu;
oklagija(tur.)-tanki obli štap za razvijanje tijesta u jufke;
oluk(tur.)-limeni žlijeb za odvođenje kišnice sa krova;odvodna limena cijev;
oroz(tur.)- okidač, obarač,okidač na pušci;
orta(tur.)-udruženi rad komšija na obimnom poslu(okopavanje kukuruza,..),po utvrđenom rasporedu rada(ortakluka) i zaduženju broj dnevnica;
ortak(tur.)-drug u nekom poslu;
otoman(arap.)-vrsta mekog ležaja bez naslona;vrsta mekog kreveta za sjedenje i spavanje sa jastukom,bez naslona;
P
pačavra/pačarva(pers.)-krpetina,komad starog platna koji služi samo za čišćenje(bezvrijedno,št se baca u otpatke);
pača(pers.)-pača;nožice(od kojih se pravi pihtija,obično se kuva svinjska nožica sa dodatkom kuvanog goveđeg ili ovčijeg mesa);
pać(pers.)-uredno,čisto;
paćno-kada je urednočisto.“Paćna žena-Čista-uredna žena.Paaćnica“.
paćnica-žena,kojoj je sve čisto i uredno.
paćluk-čistoća;
pajanta/panta(pers.)-letva ili gredica,služi za spajanje rogova(učvršćivanje) kod krova,služi i za vješanje i sušenje mesa dimom ispod krova;
pajdaš/pajtaš(pers.)-drug,drugar;neko s kim se drižiš;
U Velici isto značenje ima riječ pajtaš.
palamar(tur.)-nešto veliko(veliki dio od nečega);komadina;
pamuk(pers.)-pamuk (vrsta biljke);
papuča(pers.)-vrsta plitke otvorene kožne obuće što se nosi po kući;
para/pare(pers.)-novac;
paravan(franc.)-pomoćni drveni zaklon;
parali(tur./pers.)-imućan;dobrog imućnog stanja;
parče(pers.)-komad,komadić,djelić;
parajlija(pers./tur.)-onaj koji ima dosta novca;
paramparčad(tur.)-mali dio,komadići;razbijena flaša,staklena ili porculanska posuda u sitne komade;
papuča(tur.)-vrsta lake obuće koja se nosi po kući (kožna ili platnena);
pasulj(arap./lat.)-pasulj (povrće iz roda mahunarki);
patisati/batisati(tur.)-zastati,prestati,umuknuti;umoriti se od velikog rada,putovanja kroz veliki snijeg,…
patlidžan(tur.)-povrtarska biljka paradajz;patlidžan plave boje;
pazar(tur.)-kupovina i prodaja;mjesto-prostor gdje se prodaje razna roba(voće,povrće,stoka,…);
pekmez(pers.)-uvareni sok od šljiva(ili drugog voća),zgusnut i zaslađen u obliku džema;
pendžer(pers.)-prozor;
perčin(pers.)-pramen ili čuperak kose na vrh glave;glava;
perdašica(pers.)-drvena daščica za glačanje maltera na zidu;
perdašiti(tur.)-glačati;polirati;fig.batinati .
Dobro ga isperdašiše (istukoše).
peškeš(pers.)-dar,poklon;
peškir(pers.)-ručni otirač,ubrus,marama.
U narodu peškir je samo od pamučnog platna.
pihtije/piktije(pers.)-jelo koje se pravi kuvanjem glave i nožica od svinje,gdje se dodaje još kuvano ovčje ili goveđe meso;
pilaf(tur.)-oriz kuban sa ovčijim,telećim ili živinskim mesom;
pirinač(pers.)-oriz;
pišman(tur.)-koji se kaje,odustaje od nečega;
pišmaniti se(tur.)-kajati se;odustajati od nečega;predomisliti se;
pita(tur./grč.)-vrsta jela koja se pravi od jufke i drugih prehrambenih proizvoda(sir,meso,jabuka,…);
pis(tur.)-pogan;prljav,nečist;
U Velici reći za nekog da je „pis milet“ ima značenje da je velika pogan,nevaljao,poganče,…
pljačka(tur.)-krađu velikih razmjera,odnosno protupravno oduzimanje tuđe, bilo privatne ili javne imovine;
poarčiti(tur.)-potrošiti;
poganluk(tur.)-nevaljalac;prljav čovjek(narod);
U Velici bi rekli:“Koliko je kod njega poganluka“.Isto tako ako ostane izmet od psa,gdje se ne očekuje:“Viči đe onaj pseći gad opoganilo“.
popišmaniti se(tur.)-pokajati se;odustati od nečega;
prekardašiti(tur.)-zabrazditi;pretjerati u nečem;
pustećije(pers.)-uređena koža od brava sa kojeg nije ostrižena vuna;
U Velici se koristio izraz pustaćija.
pula/puljka(pers.)-puljica,dugme
U Velici se uglavnom koristio naziv puljica (za dugme).
pusula(ital.)-pisamce,cedulaj,potvrda.
„Poslao sam mu pusulu“ ili „Dobio sam pusulu(potvrdu)“.
R
raf(tur.)-uska drvena polica,pričvršćena na zidu(brvnima) koja služi za držanje sudova;
rahat/raat(arap.)-zadovoljan ,miran,spokojan,bezbrižan,komotan;
raja(tur.)- U Osmanskom Carstvu podanici koji nisu muslimani i koji plaćaju danak ; muslimanski i hrišćanski radni sloj stanovništva;narod;
rakija(arap.)-alkoholno piće prozvedeno od raznih vrsta voća;
raskalašan(tur)-razuzdan,raspušten;sklon trošenju bez kontrole;
ratlek/ratluk(tur.)-mir,spokojstvo,;bezbjedno;
raša(tur.)-pletena ili tkana široka suknja;
renda/rende(tur.)-drvodeljni alat za struganje;kuhinjska sprava za struganje(rendanje) povrća;
reza(tur.)-zatvarač na vratima u obliku metalne kukice;
rezil/rezilj(arap.)-bruka,sramota;nagrditi,naružiti,osramotiti; obrukan,ponižen;posramljen;
rezilj učiniti-osramotiti,blamirati;ružiti,grditi nekog,psovati;
Obično su bile sklone tome rezilj žene,koje su znale među masom ili nasamo nasrnuti na čovjeka,ne birajući riječi,kako bi ga osramotile i ponizile.
U Velici su za neku ženu govorili da je rezilj.Žena oštrog i nekontrolisanog jezika,koja je znala poganim jezikom nagrditi časnog i poštenog čovjeka,kako bi ga osramotila i ponizila.
rospija(pers.)-prostitutka;žena lakog morala;zla žena
ršum(tur.)-bijes;haos;napad razjarenog čovjeka;povika,grdnja;
rusvaj(pers.)-lom,bruka,čudo;velika gužva,nered,haos;
S
saba(h)-zora,jutro;
sabaile/sabajle(arap./tur.)-rano ujutro,u ranu zoru,zorom;
sačma(tur.)-sitna olovna zrna za punjenje metaka kod lovačke puške;
sač(tur.)-željezni ili zemljani poklopac pod kojim se na ognjištu peče hljeb(ili pita),tako što se povrh sača nagrne žar i pepeo (zapreće se).
Pod sačom se može peći krompir,meso,hjeb, pita,… Najprije se npr.tijesto stavi u crepulju,a zatim se poklapi sačem.Nakon toga se preko toga nagrne pepeo i žar.Crepulja je glinena okrugla posuda u obliku tepsije.Za pečenje hljeba se koristula i ravna kamena ploča (čista) na koju se stavljalo oblikovano tijesto za hljeb,a preko tog tijesta su stavljani veliki listovi tzv.lopurovi,a nakon toga je sve zagetano mješavinom pepela i žara.
sadžak(tur.)-željezni tronožac koji se stavlja na ognjište,a na njega se stavlja sud u kojem se vari(kuva) jelo;
saglam(tur.)-uraditi nešto bez napora;dogovoriti se brzo i kako valja;zdrav,čvrst,prav,pouzdan,
ispravan,pošten;
safa(tur.)-šolja metalna(obično aluminijska) sa drškom;
safra(tur.)-nervoza;
Obično neka osoba koja je dosadna,nametljiva sa pričom ili nekim činjenjem„napuni nekog safre“,tj.nervoze.
sakat(arap.)-bogalj,ivalid,kljast,oštećen,..
saksija(tur.)-zemljana posuda u kojoj se gaji cvijeće;
salamura(ital.)-slana voda sa začinima u kojoj se reparira meso;rasol;
salidž(tur.)-kamena ploča za kaldrmu;
salidžati(tur.)-postavljati kamen ,slagati kamen,praviti kaldrmu;
samar(grč.)-drveno sedlo za konje ispod kojeg je stelja(kao slamarica),da bi se mogao konj tovariti teretom;
sandale(arap.)-sandale,vrsta drvene obuće;
sanduk(arap.)-drveni kovčeg,škrinja;
U Velici se u kovčegu(drvenom sanduku) tržala odjevnaroba,posteljina,itd.
sapun(lat.)-sapun (sredstvo za pranje ruku,lica,.. ili za pranje veša,tkanina,…);
sat/sahat(tur.)-sprava za mjerenje vremena;
satara(arap.)-mesarska sjekirica,za sječenje mesa;
sarma(tur.)-vrsta jela od kisjelog kupusa,mesa i pirinča(U listove kisjelog kupusa ili loze se stavlja mljeveno meso pomiješan sa orizom,što se zamota i peče);
serdar(tur.)-starješina,glavnar,vojvoda,…
sef(biti)(tur.)-pogriješiti,zbuniti se.
U Velici,ako neko slučajno pogriješi pri nekojo svoj tvrdnji,ispravlja se i kaže:“Ja sam presefio.Nije to bilo tako“:
sefiti(tur.)-griješiti;smetnuti nešto s uma;
sefte(arap.)-prvi dnevni Pazar koji učini trgovac u prodavnici,na pijaci;
seir(arap.)-sprdnja,gledanje sa uživanjem,razdgledanje,naslađivanje u posmatranju nečega;
sepet/sapet(tur.)-uzet;nije nizašto;
serbez(pes.)-slobodan,odvažan,bez straha;bez brige;
sevap(arap.)-dobro djelo;nagrada za dobro djelo,milost;
sevapčija(arap./tur.)-onaj koji čini dobro djelo;
sevep(tur.)-odgovornost,krivica;
sičija(tur.)-śekirancija, muka, tegoba, tuga, velika nervoza,sičijati – bolovati od neke bolesti;
sijaset(tur.)-puno,mnoštvo;sila,četa;
sikter(tur.)-napolje!,gubi se!,marš!,..
sikteruša(tur.)-crna kafa koja se daje gostu pred odlazak;
simit(lat.)-vrsta malog okruglog pekarskog hljeba od bijelog pšeničnog brašna;somun;.
Neki istraživači smatraju da je ova riječ turskog porijekla.
simsija(tur.)-sviralja od vrbovog drveta;fig.prazna glava,glava;
singav/singavo(pers.)-siv,ugasito olovne boje;
sindžir(pers.)-lanac (oko vrata,lanac za pse,…);lanac za verige;
sirće(pers.)-tečnost kisjelog ukusa koja se dobija od vina,voća,alkohola;ocat:koristi se u domaćinstvu kao začin,dodatak za spremanje zimnice od povrća,…
Za ovaj pojam i za niz drugih je u našem jeziku teško naći sinonim,jer ne postoji.
skele/skela(lat.)-grede i daske koje su postavljene oko zgrada prilikom gradnje zgrade(kuće) ili prilikom popravki;
sofra(arap.)-trpeza;stari okrugli niski drveni sto za ručavanje
Koristi se za okrukli niski „sto“za ručavanje,visine oko 30 cm.
sokak(tur.)-ulica;
soj(tur.)-rod,pleme,porijeklo,vrsta,sorta;
U Velici se govorilo:“On je ljudski soj“,što bi značilo veliki i ugledni čovjek.Za razliku od toga je bio prisutan i izraz nesoj za onog koji je„nikakva roba“,“nikakva sorta“,itd.
srča(tur.)-staklo,komad razbijenog stakla;
srma(tur.)-srebro,čisto srebro;
sulundar(tur.)-čunak;limena cijev koja odvodi dim iz šporeta;
sudžuk(tur.)-kobasica od bravljeg ili goveđeg mesa;
sinđer(tur.)-suđer;
surdup(tur./vlaški)-mali klanac u brdu;provalija;
surgun(tur.)-progonstvo,izgnanstvo (prognan,protjeran);
U Velici su govorili surgum sa istim značenjem koje navedeno.
surla(tur.)-svinjska njuška;
sutlijaš(tur.)-slatko hladno jelo,napravljeno od varenike,griza i šećera.
suturisati(tur.)-upropastiti;izgubiti;dovesti u nepovoljn stanje;
suvat(tur.)-planinski pašnjak(koji se ne kosi),već služi za ispašu stoke;utrina;
Š
šah(tur.)-naziv igre sa 16 bijelih i toliko crnih figura koje se u igri pomiču na tabli od 64 polja,po strogo utvrđenim pravilima;
šajak(tur.)-sukno.
Kod Srba je uzet turski naziv za nacionalnu kapu,koju zovu šajkača.
šajka(tur.)-vrsta malog ratnog broda sa veslima;
Ostalo je u Velici da se pamti kako je Aleksandar-Šato Jokić pjevao:“Vozila se šajka lađa…“
šal(pers.)-šal (ručno pleteni četvrtasi konmad od vune ili svile koji se stavljao oko vrata ili omotavao oko lave pri hladnoći);
šamija(pers.)-marama od tanke tkanine koje žene nose na glavi ili podvezuju .
Isti naziv je dominantan u Velici.
šamar(tur.)-pljuska;udarac otvorenom šakom po licu;javni neugodni ukor,uvreda;
šator(tur.)-pokretni,obično privremeni zaklon od jakog platna razapet na otvorenom mjestu;kišobran;
šašav(tur.)-luckast,budalast;umno poremećen,luckast;
šećer(tur.)-šećer;
šega/šegačina(arap.)-testera;šala,smijurija,komedija;
šegrt(pers.)-učenik u zanatu;
šenluk(tur.)-veselje,pir;
šer/šeran(tur)-nemiran,nestašan;prepreden;lukav;pakostan;
šerbet(arap./tur.)-uzavrela voda dobro zaslađena đećerom.Najprije se pregori šećer,pa se doda voda,a zatim sve kuva.Služi se dobro vruće.
šeret(arap.)-lukav,prevrtljiv,podmukao,prepreden;vragolast,nestašan,spadalo;
šićar(pers.)-korist,dobitak;
šećer(tur.)-organsko hemijsko jedinjenje ugljenih hidrata,kristalnog oblika i slatkog ukusa koji služi za zaslađivanje u piću ili ishrani;
šeftelija(tur.)-kajsija;breskva;
šićar(tur.)-plijen,pljačka;lako ostvarena dobit,korist;
šindra(tur.)-drvene cijepane daščice od čamovine(smrče,jele) koje se koriste za prekrivanje krova kuće;
šinik(tur./grč.)- šuplja mera za žito;fig.šuploglavac;
šira(pers.)-sok od zrelog grožđa kod koga u bačvi još nije došlo do alkoholnog vrenja;
škemba(pers.)-želudac;drob,trbuh,trbušina od životinja;
špag(tur.)-konac od konoplje(najčešće se koristio za tkanje slamarica,džakova,stele za samare,itd);
šuga/šoga(tur.)-zarazna kožna bolest;
šućur(arap.)-hvala(zahvala upućena bogu);neka je hvala;izražavanje radosti(šućur meni-blago meni);
šuga(pers.)-svrab;ćelavost na glavi(uzrokovana šugom);
U Velici se koristio termin šoga,šogavo,itd,sa istim značenjem.
šurup(arap.)-sirup,zaslađeni gust voćni sok od malina,višnji,itd.
T
taban(tur.)-donja strana tabana;
tabak(arap.)-list papira;
tabla(tur.)-pločast komad nekog materijala;školska tabla;
tabor(tur.)-vojska,bataljon;posebna grupa ljudi;
tafra(arap.)-ljutit i u vatru napad riječima;laž;žestoka lažavina;
U Velici riječ tafra ima značenje laž.Moguće je da i arapsko značenje ima isti smisao,jer tafradžije se zanesu u lažima i „vatrena im je priča“,kako bi laž bila ubjedljivija;
tain(tur.)-hrana;sledovanje u hrani;
taksirat(arap.)-nesreća;zla kob;nevolja;
talambas(tur.)-vrsta malog starijeg bubnja;metalna zdjela sa razapetom kožom preko otvora;
talambasati(tur.)-bez velike priče;bez prepričavanja;
talagan(tur.)-seljačka(čobanska)duga kabanica od sukna;
taman(tur.)-kada je nešto tačno pogođeno(taman su mi cipele,odijelo,…);kada je pogođena veličina,mjera;
tamaniti(tur.)-uništavati;istrebljivati;
tambura(tur.)-muzički instrument orijentalnog porijekla sa žicom;
tandrkati(tur.)-govoriti s brda s dola,trabunjati,govoriti besmislice;
tarabe(pers.)-ograda od dasaka;
tandarati(tur.)-izgovarati besmislice;pričati bezveze;
tandara broć(tur.)-kada neko izgovori veliku besmislicu;
tandara-mandara(tur.)-kako se nešto radi kako ne treba;kada se vode prazni razgovori,s brda s dola;
tapija(tur.)-javna isprava o vlasničkom pravu na nekretninu;
tas(arap.)-vrsta metalne posude posebnog oblika.Služila je za vodu,mlijeko i druge tečnost;
tarapana(tur.)-gomila,gužva,metež;
tarifa(tur.)-cjenovnik usluga;spisak utvrženih cijena;
tavan(tur.)=-potkrovlje,dio kuće ispod krova;
taze(pers.)-svježe;novo;freško spremljeno jela;freška voda;
teferič(arap.)-zabavljanje,provod;gozba;
teferičiti(arap.)-skup na kojem se jede i pije;zabavljati se(u prirodi);
tefter/defter(grč.)-bilježnica,registar,protokol,..
teir/teiriti(arap.)-otezanje,odgađanje,ostavljanje za kasnije;kajanje;
teke/tek(tur.)-samo;čim;
telal(tur.)-objavljivač;oglašivač(vlasti);
telj/tel(tur.)-tanka žica,žica;
temin(t)-misliti;računati;cijeniti;
teminiti(tur.)-misliti;
tenane(tur.)-polako,mirno;bez uzbuđenja;detaljno uraditi;
teneća/tenaća(pers.)-lim,pleh;
tepeljak(tur.)-kratka ženska okićena kapa;fig.mala ružna osoba;
tepsija(tur.)-okrugli bakarni ili emajlirani sud za pečenje hljeba,pite,…
terazije(tur.)-mala priručna vaga sa dva tasa;
terevenka(tur.)-bučno veselje;razuzdano;
testera(persijski)-pila,šega,testera;
testija(pers./tur.)-glinena ili bakarna posuda za nošenje vode sa izvora;
tezgere(pers.)-tezga,nosila za ciglu,zemlju,kamen,..;sto ili klupa u trgovačkoj radnji;
(Tezge su rađene od dva kolca koji su poprečno spojeni daskama,sa postavljenim nevelikim stranicama okolo.Teret na tezgama su uglavnom nosila dva čovjeka.Na tezgama je po pričanju Jokića iznošen kamen za kulu Stojnića kod Jokića groblja.Upravo taj kamen su htjeli neki Veličani proglasiti kao kamen za gradnju planirane crkve,što je apsolutna neistina.Pri tom se pozivajući na živog svjedoka koji je tada bio na blesničkoj postelji,a koji nije baš važio za istinitu osobu).
tiganj(grč.)-tiganj,plitka kuhinjska okrugla posuda sa drškom;
timar(tur.)-njegovanje;čišćenje konja;
timariti(tur.)-čistiti češagijom konja;
titrati(tur.)-treperiti;nekom udovoljiti,činiti;
tojaga/toljaga(tur.)-batina,debeli štap;
top(tur)-top(oružje);
tov(pers.)-gajenje,hranjenje stoke da postane debela;
tovljenik(tur.)-ugojeni štalski konj,bik,..
toprak(tur)-zemlja,tlo,teritorija;
torba(tur.)-torba(tkana vrećica koja se nosi obješena o ramenu);
toz(tur.)-talog od kafe;
trampa(ital.)-zamjena stvar za stvar,predmet za predmet;ugovor o zamjeni;
tuč(tur.)-kada je nešto teško(„Teško kao tuč)“.
tulumba(tur)-slatki kolač orjentalnog porijekla;
tumba(tur.)-naglavačke,glavačke,strmoglavo,
tumbati(tur.)-obrtati;preturati;valjati;kotrljati;razbaciti;
turpija(tur.)-stolarska i bravarska alatka za struganje(turpijanje) drveta ili metala;
turšija(pers.)-ukišeljeno povrće;tutkal(tur.)-lijepak koji upotrebljavaju stolari i obućari.
U
učkur(tur.)-gatnjik,uzica kojom se vežu gaće(pantalone)oko pasa;
ućariti(tur.)-zaraditi;
ućutučen(tur.)-dobrro se napio;potpuno pujan;
ugursuz(tur.)-nevaljalac,fursadžija,nesretnik;pokvarenjak, nitkov; spadalo, mangup;
ujdurma(tur.)-spletka,smicalica,podvala,prevara;
ukubet(arap.)-nesreća,zlo,božja kazna;pogan;
V
vakat(arap.)-vrijeme,doba;
vaktile(arap./tur.)-nekada;u svoje vrijeme;
vala/valah(arap.)-bogami;bogme;e baš;zaista;doista;
veresija(tur.)-prodaja na čekanje;bolest(tuberkoloza),teret;
verem(tur.)-teret,muka,bolest;
višnja(tur.)-vrsta voćke(višnja);
vrtutma(tur.)-metež,haos,nered;
Z
zagar(tur.)-lovački pas;
zameziti(tur.)-poslužiti se mezetom(na stolu);
zanat(arap.)-zanat(specijalno usavršena izrada ili popravka rukom ili alatom);dobro izvježban,stučan,vješt u struci;
zejtin(arap.)-maslinovo ulje;ulje;
zeman(tur.)-vrijeme;godine;nekada;
zepe(tur.)- stara ženska obuća;papuče;
zera(tur.)-mrvica;sasvim malo;trunčica;
zift(arap.)-katran;vrsta veoma crne boje;
zirat/ziratna zemlja(tur.)-crna plodna obradiva zemlja;
zor(pers.)-sila,snaga,tegoba,žestina,nasilje;
zoran(pers.)-silan,bijesan;
zort(tur.)-snaga,sila,moć;nevolja,teškoća;
zulum(arap.)–Nasilje, tiranija, razbojništvo, ugnjetavanje ;
zulumćar(tur.)-nasilnik;siledžija;
zulumćar(arap./pers..)-nasilnik,tiranin;
zumba(pers.)-probojac(za bušenje kože,gume,lima).
_____________________________________________________________________
Napomena:U pripremi je obiman tekst o kretanju naseljenika Šalje tokom zadnjih 300 ili nešto više godina.Te migracije,sa podacima za sve etničke grupacije će detaljno biti zapisano na ovom portalu.Posebno će biti interesantno uporediti Haplogrupe(DNK) veličkih Šaljana sa njihovim rođacima koji žive na prostoru između Dečana i Đakovice.Nekim “istraživačima” veličke prošlosti pomalo je sve zamagljeno nedostatakom pravih spoznaja,te zaključke donose pogrešnim komparacijama.
Poznavanje istorijskih(pa čak i antropoloških dokumenata),a zatim prava komparacija svih podataka doprinosi da veoma pouzdano možemo donositi valjane zaključke o veličkim Šaljanima.Pri tom,treba imati u vidu da su iz Šalje migrirali i drugi narodi(kako su ih istraživači nazvali Anas,mali tamni narod,..),a čija je migracija išla paralelno sa pokretima Šaljana prema Metohiji i dalje.Tako,mimo onih koji su prema pisanju italijanskih istraživača “rođaci sa veličkim Šaljanima” i imaju podudaran DNK(Haplogrupe),postoje i oni sa kojim nemamo”krvne veze”.
*********
[1] Veliki je broj turcizama koji su korišćeni dosta i u figurativnom značenju,ukazujući na neke mane ili vrline Veličana.Prema nekim turcizmima je porodica davala posebni,čak pogrdni nadimak nekom od članova porodice.Te osobe su sa tim nadimkom bili poznate u Velici,jer mnogi i nijesu znali njihovo pravo lično ime
[2] U nekim izvorima SANU,riječ kirjak se koristila za kirijdžije koji su se kretali karavanskim putevima od primorja,preko Skadra i Lješa,pa dalje prema Prizrenu.Prezime Kržić se prema tim izvorima dovodi u vezu sa Kirjacima(karavanžijama) u Albaniji.
Korišćeni izvori:
1)Snežana Petrović-Turcizmi u srpskom govoru,Institut za srpski jezik,
SANU,Monografije;Beograd,1912.
2)Božidar Ilijin Miličić-RJEČNIK KNJIŽEVNOGA DJELA NOVAKA KILIBARDE,Fakultet za crnogorski jezik,Cetinje,2016;
5)Emina Imamović-Turcizmi u govoru sandžačkih Bošnjaka,Sarajevo,2018.
5)Ivica Gusić,Filip Gusić-Rječnik govora dalmatinske Zagore i Zapadne Hercegovine,Rijeka 2005.g.
6)Danijela Radojević-Rječnik govora okoline Berana,CANU,Institut za jezik i književnost “P.P.Njegoš”,Dijalektički rječnici,Podgorica 2021.g.
7)Rada Stijović;Govor Gornjih Vasojevića,SANU,Dikalektološki zbornik LIV,Beograd,2007.g.
8) Petar Skok-Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,Zagreb,1971-1973.
9)Snežana Petrović,Turcuzmi u srpskom prizrenskom govoru,SANU,Beograd,2012.g.